Kako je kazao, ruske kompanije "Zarubežnjeft" i "Gaspromnjeft" će u ispitivanje “nalazišta sirove nafte u RS-u uložiti 120 miliona dolara“ te da će Vlada RS bez “oklijevanja dati saglasnosti za eksploataciju”.
Nakon sastanka s punomoćnim predstavnikom predsjednika Ruske Federacije Georgijem Poltavčenkom, koji predvodi rusku političko-privrednu delegaciju koja je u dvodnevnoj posjeti RS-u, Dodik je na pres-konferenciji kazao da “postoje indikacije da na ovim prostorima ima oko 50 miliona tona zaliha sirove nafte, a koliko će je biti moguće eksploatirati, zavisi od istraživanja”.
Ranija istraživanja, iz 60-ih i 70-ih godina, kako je naveo, “potvrdila su da sirove nafte ima u Posavini, Semberiji, Majevici i na širem području Banje Luke”.
Dodik dodaje i da će “istraživanja utvrditi o kojoj se količini radi, a ulaganja u samu eksploataciju kasnije bi se kretala od nekoliko stotina miliona eura pa i do milijarde”.
Kako kaže, RS će imati “direktne koristi od davanja koncesije, a indirektne od pogodnosti za Rafineriju nafte u Brodu, zapošljavanja, smanjenja deficita i povećanja izvoza”.
Dodik je podsjetio da su druga dva velika projekta ekonomske saradnje RS-a i Rusije brodska rafinerija nafte koja teži ka godišnjem kapacitetu od 4,2 miliona tona i zapošljavanju još oko 500 radnika, a u koju ruski kupac u ovoj i idućoj godini ulaže 200 miliona eura, te mogućnost priključenja gasovoda iz RS-a na “Južni tok” .
- Izgradnja gasovoda bi koštala više od 100 miliona eura i bio bi dio globalnog projekta `Južni tok`. Razgovaramo o mogućnostima da počne izgradnja ovog kraka u RS-u, a da se kasnije uključi u opertivni projekat gasovoda `Južni tok` - naveo je Dodik.
Entitetski premijer je ukazao na potrebu poštivanja slova Dejtonskog mirovnog sporazuma i potrebu da se završi misija OHR-a u BiH.
Na sastanku je razgovarano i o pitanjima upotrebe bonskih ovlasti, a Dodik je rekao da je “prijatelja iz Rusije upoznao o ranijim zloupotrebama i zatražili razumijevanje u pogledu naših budućih nepoštivanja upotreba tih ovlaštenja”.
Ponovio je tvrdnju da je “neodrživa situacija u kojoj se BiH nalazi s globalnog aspekta, gdje se Vijeće sigurnosti UN-a poziva na član 7. Povelje UN-a i održava misiju u BiH da ne bi bio ugrožen svjetski mir”.
- Ta kvalifikacija ne stoji za BiH. Ona nije globalni problem, a pogotovo je apsurdno što je BiH članica Vijeća sigurnosti UN-a, a kvalifukuje se kao remetilački faktor globalnog mira - kazao je entitetski premijer
Današnjem sastanaku, koji je održan u zgradi Vlade RS-a, prisustvovati su ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan Harčenko, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović, predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić te predstavnici SNSD-a u zajedničkim organima BiH.
(FENA/dg)