Prije nekoliko dana TV1 objavila je priču o bespravnom rušenju 133 godine starog objekta "Topola" u sarajevskom naselju Ilidža. Objekat, vlasništvo Sarajevske pivare, bez konsultacija s vlasnikom i bez dozvole Zavoda za zaštitu kulturno – historijskog naslijeđa, srušila je općinska administracija predvođena načelnikom Senaidom Memićem.
Slijedi nastavak priče...
Autor: Kenan ĆOSIĆ
Nebriga vlasti za kulturno – historijsko nasljeđe postala je gotovo svakodnevnica u BiH. Flagrantan primjer jeste rušenje hotela "Topola" na Ilidži, izgrađenog 1885. godine. Srušen je bez konsultacije sa Sarajevskom pivarom, koja je po rješenju (kojeg vidite u prilogu) iz 1997. godine vlasnik objekta.
Dovoljna je bila tek samovolja lokalnih bahatih struktura vlasti da se vlasništvo gurne pod tepih i objekat sruši. Ostatke kulturne baštine, odmah nakon rušenja, počeli su raznositi oni kojima je potreban građevinski matrijal, pa je Pivara bila prinuđena zaštititi makar ostatke svoje imovine. Stručnjaci s polja historije arhitekture ističu da se radi o objektima velike vrijednosti, umjetničke, historijske…
„Mislim da smo trenutno u petoj fazi poslijeratne obnove Sarajeva i ta faza je okarakterizirana 'velikim pritiskom kapitala' koji se u Sarajevo ulijeva izvan BiH. On može biti dobar poticaj za razvoj Sarajeva, ali svaki nekontrolirani i neplanirani je opasan“, kaže Amra Hadžimuhamedović, historičar arhitekture.
Načelniku Ilidže Memiću, pokazalo se proteklih godina, bitan je samo arapski kapital, pa je za isti prodao brojne lokacije širom općine. Ne treba isključiti da nešto slično nije planirao i sa lokacijom s koje je počistio "Topolu". Najjednostavniji tokovi stranog kapitala jesu najatraktivnije lokacije, na kojima se nalaze objekti od značaja za kulturu i historiju.
„Mi smo svjedoci da u posljednje vrijeme nekoliko općina govori da su sačinile listu demolicije objekata koji se nalaze u stanju ruševina i koji, kao, predstavljaju opasnost za život i zdravlje stanovništva“, kaže Hadžimuhamedović.
Općina Ilidža u saopćenju je upravo navela da je "Topola" predstavljala opasnost.
„Moguće je da ti objekti predstavljaju opasnost za život i zdravlje, ali se ne mogu uklanjati neplanski, ne mogu se uklanjati bez sistematičnog pristupa i bez sistematične evaluacije. Nije samo hotel "Topola" izložen opasnosti. On je već srušen na strašan način. Materijal koji je ostao je isti dan sabran, pokupljen, niko ne zna gdje je odnesen. Vrlo vrijedan materijal“, dodaje Hadžimuhamedović.
Rješenje je, kaže Hadžimuhamedović, konzervacija i adaptacija objekata kao što je "Topola", a kako bi nastavili govoriti o dijelu historije iz kojeg potiču. Tako bi pomogli i dodatni razvoj turizma. Smatra i da je potpuno nevažno imaju li oni koji su na vlasti osjećaj za historiju i kulturu.
„Ti ljudi na vlasti imaju obavezu da zaštite kulturno pamćenje BiH i kulturno pamćenje Sarajeva. Možemo konstatirati da nikada nakon rata odnos prema kulturnom pamćenju nije bio gori“, smatra Hadžimuhamedović.
Zaštita kulture ne sprečava priliv kapitala, jasna je Hadžimuhamedović. No, teško je sve ovo objasniti raznim memićima koji i u kulturi i u historiji i u naslijeđu vide isključivo ličnu ili stranačku korist, pa tako rušeći naprimjer hotel "Topolu" vide tek koji milion arapskih ili nekih drugih dolara i neki novi, moderni tržni centar.
(TV1/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)