Izvor: Index.hr; Piše: Gordan Duhaček

Sudeći prema najavama u hrvatskim medijima, a koje su se oslanjale na poruke s Pantovčaka, ključni je razlog posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Turskoj bio da tamošnjeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nagovori da intervenira u Bosni i Hercegovini u vezi s novim izbornim zakonom. Produbljivanje odnosa Hrvatske i Turske, bolja gospodarska suradnja i sve ostalo stavljeno je, barem medijski, u drugi plan i to, kako se čini, prema odluci same predsjednice i njezinih suradnika. 

Erdogan jasno poručio: Ne bih se htio petljati

Nakon susreta Kolinde i Erdogana te nakon njihove zajedničke press konferencije, jasno je da je ključni i deklarirani cilj hrvatske predsjednice doživio potpuni neuspjeh. Erdogan je poručio da se ne bi htio petljati u BiH kada je riječ o novom - inače itekako potrebnom - izbornom zakonu u Federaciji BiH, te je najviše govorio o temama koje njega zanimaju i koje su u turskom interesu. Kolindi je pak preostalo ispaliti nekoliko uobičajenih praznih fraza o tome da su ''Turska i Hrvatska promotori procesa u BiH'', da obje ''podržavaju akcijski plan'', pa ''naglasiti važnost svih triju konstitutivnih naroda'' i slično. No hrvatska je predsjednica prema najavama vlastitog tima u Ankaru išla dobiti konkretna Erdoganova obećanja, što se nije dogodilo.

Najgore je što sama ideja da se od Erdogana traži konstruktivan pritisak na vrh bošnjačke politike u BiH, konkretno na člana predsjedništva i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, uopće nije toliko loša. Izetbegović se već godinama stalno stilizira u Erdoganovog frenda i posilnog, priča gluposti poput one da je njegov otac Alija Izetbegović Erdoganu BiH ''ostavio u amanet'', uživa u samoponižavanju pred novim turskim sultanom i forsiranju nekakve bizarne ''bratske veze bošnjačkog i turskog naroda''. Kada bi Erdogan doista htio intervenirati kod Izetbegovića i natjerati ga da napravi ovo ili ono, to ne bi ostalo bez rezultata. No nije jasno zašto je hrvatska predsjednica mislila da će to učiniti na njen zahtjev, ali se da naslutiti zašto se odlučila na medijsku operaciju u kojoj sebe predstavlja kao veliku promotoricu prava bosanskohercegovačkih Hrvata na dvoru turskog sultana, nakon koje joj ostaje mogućnost da se hvali time što je pokušala.

Federacija BiH treba novi izborni zakon

Predsjednica je već neko vrijeme u pretkampanji za reizbor te sigurno nije zaboravila da je pobjedu nad Ivom Josipovićem u drugom krugu odnijela za nekih 30 tisuća glasova, a da je taj jezičac na vagi većinom došao iz dijaspore, ponajviše susjedne BiH, preciznije zapadne Hercegovine. Dragan Čović i HDZ BiH su kao svoj ključni cilj postavili donošenje novog izbornog zakona kojim bi se onemogućilo brojčano nadmoćnim Bošnjacima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao što se dvaput dogodilo sa Željkom Komšićem, no njihov prijedlog zakona blokiraju Izetbegović i SDA. Upitno je koliko je Čovićev prijedlog zakona dobro rješenje za taj neprijeporni problem, s obzirom na to da HDZ BiH odavno nije briga za Hrvate u cijeloj BiH nego samo u Hercegovini, no bošnjački političari ne nude ništa bolje, tako da je sada nastala pat-pozicija koja bi mogla ugroziti održavanje izbora krajem ove godine i odvesti BiH u još dublju krizu. 

Sve to je itekako ozbiljan i velik problem, ali da ga je Kolinda doista htjela rješavati, sigurno ne bi na sva zvona objavila da ponajviše zbog toga ide na sastanak s Erdoganom, nego bi se tek po postignutom dogovoru objavio rezultat. Svojom bombastičnom najavom da će od Erdogana tražiti da intervenira kod Izetbegovića Kolinda je unaprijed blokirala mogućnost da se to i dogodi, jer je tvrdoglavost u nanošenju štete najistaknutija osobina svih vodećih političara u BiH, te si Bakir Izetbegović ne bi smio dozvoliti da ispadne kako je popustio zbog Erdoganove intervencije koju je potaknula hrvatska predsjednica, ista ona koja je u proteklih godinu dana ispalila doista impresivan niz nebuloznih izjava oko BiH, poput one o deset tisuća islamističkih terorista koji iz susjedne zemlje prijete Hrvatskoj.

Iznenađujuće suglasje Erdogana i Kolinde oko klerika Gülena kao terorista

Sve u svemu, cijela se stvar ispostavila kao još jedna od brojnih Kolindinih inicijativa koje ne donose nikakav konkretan rezultat, ali kratkoročno dobro zvuče onima koji predsjednicu inače iracionalno vole jer je, kako često naglašavaju, ''domoljubna, govori jezike i lijepa''. Republika Hrvatska, čija je Kolinda predsjednica, od njenog posjeta Ankari također nije imala konkretne koristi, kao ni zapadna Hercegovina, za čije je interese de facto lobirala kod Erdogana. Njenu glavnu temu Erdogan je posve izignorirao, a nisu je baš zabilježili ni turski mediji.

Ipak, vrijedi izdvojiti jedan zanimljiv detalj sa zajedničke press konferencije Grabar-Kitarović i Erdogana, koji bi mogao imati trajnije značenje. Turski je predsjednik izjavio kako je razgovor s Kolindom pokazao da dijele isti stav prema pokretu klerika Fethullaha Gülena, kojega turske vlasti smatraju odgovornim za pokušaj puča iz 2016., te nazivaju teroristom. Gülen je pak u SAD-u, koji ga odbija izručiti Turskoj, što znači da Kolinda u tom pitanju ima suprotan stav u odnosu na Ameriku. To je rijetka pojava kada je riječ o aktualnoj hrvatskoj predsjednici te stoga treba biti zabilježena.

(Index.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)