U prostoru Umjetničke galerije BiH sinoć je u 20 sati nastala velika gužva. Naime, izložbu poznatog fotografa došlo je vidjeti više ljudi nego što ih galerija može primiti, pa su mnogi ostali ispred vrata čekajući idealan trenutak da se provuku kroz hodnike galerije okićene 'strašnim slikama'.

Izložbu je, uz Strašnoga, otvorio profesor Nerzuk Ćurak opovrgnuvši prisutnima da izložba ima simboličku poruku pred skorašnje izbore. Ćurak je rekao da Strašni izbori imaju stvarno značenje, te izravno doprinose podizanju svijesti kod bh. birača.

Riječ je o projektu koji nakon dvadeset godina pred publiku vraća sliku i dočarava atmosferu neposredno prije prvih slobodnih demokratskih izbora u Sarajevu 1990. godine.

Kroz medij dokumentarne, ali i umjetničke fotografije ispričana je priča o jednom vremenu koje je, sasvim sigurno, predstavljalo prekretnicu u životima svih nas, čega ćemo svjesni postati tek naknadno.

Milomir Kovačević Strašni, umjetnik koji ne voli da ga zovu umjetnikom, skromno je dodao da nije očekivao takvu posjetu, te da uz lica njegovih starih prijatelja, posjetioci čine događaj većim i boljim.

Fotograf je ovu impresivnu kolekciju fotografija snimio u predratnom Sarajevu, u samo predvečerje rata, kad su ulice njegovog rodnog grada preplavili plakati nacionalnih stranaka koji su pozivali na izbore.

'Pedeset dana sam, svakoga jutra po polasku na posao, išao po gradu i slikao te plakate. Nijedna od fotografija nije montirana, niti uljepšana...dugo sam radio da bi upotpunio ovu seriju fotografija kakvu je vi danas vidite', dodao je umjetnik.

U seriji fotografija dominiraju lica mnogih nacionalističkih političkih lidera 'na vrhuncu moći', njihovih supruga, predizbornih kampanja s početka posljednje decenije prošloga vijeka, te fotografije novinskih isječaka iz Oslobođenja s karikaturama koje bolno podsjećaju na današnje. Posebnu seriju fotografija čini i ulično slavlje u Sarajevu nakon uspjeha jugoslovenske reprezentacije na Mundijalu 1990., kad su fudbaleri tadašnje SFRJ izborili plasman u četvrtfinale takmičenja.

"Želja mi je da ovom izložbom prikažem to vrijeme promjena i da ga stavim u određeni kontekst društvenih promjena, što već sada predstavlja istoriju Sarajeva i BiH. Isto tako želja mi je da probudimo pažnju građana na važnost i njihovu obavezu da glasaju i da rješavaju svoju sudbinu parlamentarnim putem preko državnih institucija i drugih nevladinih organizacija", istaknuo je Kovačević.

Milomir Kovačević je rođen 1961. godine. Fotografijom se počinje baviti sa 17 godina u Univerzitetskom foto kino klubu "Cedus", a članom ULUPUBiH-a postaje 1989. godine. Od početka njegov opus posvećen je životu na ulicama, kao i kulturnim događanjima u Sarajevu.

Devedesetih postaje jedan od najzapaženijih foto-hroničara grada. Serije fotografija s temama iz Međugorja, zatvora, buvljaka, rock koncerata, navijača, grafita, pioniri, Titove fotke po izlozima za posljednji Dan Republike..., samo su neke po kojima je Kovačević postao poznat.

Početkom ‘92, on prati izbliza sve ono po čemu će Sarajevo tragično biti poznato u cijelom svijetu. Iz dana u dan svjedoči sa svojim aparatom život opkoljenog grada iznutra. Svoju ličnu tragediju i tragediju građana Sarajeva dosljedno bilježi i o tome svjedoče njegove fotografije. On je bilježio život i otpor tom teškom vremenu.U tom haosu pokušavao je da stvori, makar na fotografijama, nešto skladno i vizuelno čisto. Svojim djelom nastoji pružiti otpor i suprotstaviti se totalnoj destrukciji grada.

Godine 1995. godine odlazi u Pariz gdje dočekuje kraj rata u BiH. Izlaže po cijeloj Francuskoj te u International Center of Photography u New Yorku.Za svoj rad dobitnik je mnogih priznanja, a posljednje je od predsjednika Francuske gdje je proglašen Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski rad i angažman. Danas živi i radi u Parizu.

(DEPO/E Murić)