Desetine hiljada ljudi okupilo se u kubanskom gradu Santa Klara na ceremoniji organizovanoj u znak sjećanja na latinoameričkog revolucionara Ernesta Če Gevaru – 50 godina nakon njegove smrti.
 

Među okupljenima bio je i njegov stari prijatelj, kubanski predsjednik Raul Kastro (86), koji je, obučen u generalsku uniformu, na nadgrobni spomenik Če Gevare položio bijelu ružu, javio je Bi-Bi-Si.
 
Već pet decenija ime Če Gevare se nalazi u svakom uglu Kube – od novčanica, do bilborda, a njegov lik jedan je od najprepoznatljivijih u Latinskoj Americi.

Okupljeni su došli u Santa Klaru gde se od 1997. godine čuvaju posmrtni ostaci najpoznatijeg revolucionara, da slave harizmatičnog, nekompromisnog Argentinca.
 
Oko 70.000 ljudi napunilo je ulice ispred mauzoleja u gradu na 300 kilometara istočno od prijestonice Havane.
 
Santa Klara je mjesto bitke iz decembra 1958. godine posle koje je kubanski diktator Batista otišao u egzil.
 
Prvi potpredsednik Migel Dijas Kanel, koji je viđen kao nasljednik Raula Kastra, u govoru na ceremoniji odbacio je zahtjeve SAD da njegova zemlja promijeni politički i ekonomski sistem.
 
Osuđujući američki pritisak na vladu Venecuele i, kako je naveo, napore da se diskredituje kubanska industrija turizma, Dijas Kanel je istakao da ovi i neki drugi nedavni događaji u regionu dokazuju da se "nikada ne sme vjerovati imperijalizmu, čak nimalo, nikada".
 
"Kuba neće praviti ustupke što se tiče njenog suvereniteta i nezavisnosti, niti će pregovarati o svojim principima, a neće prihvatiti ni nametanje uslova", poručio je Dijas Kanel, očigledno reagujući na nedavnu izjavu američkog predsednika Donalda Trampa u UN da sankcije neće biti ukinute sve dok karipsko ostrvo ne uspostavi demokratiju i kapitalizam, navodi Rojters.
 
"Promjene koje su potrebne na Kubi, isključivo će sprovesti kubanski narod", naglasio je Dijas Kanel.
 
Raul Kastro je još ranije objavio da će u februaru sljedeće godine, poslije isteka mandata, napustiti funkciju predsjednika.

Očekuje se da će ga zamijeniti Dijas Kanel (57) koji će u tom slučaju postati prvi šef države od ranih šezdesetih godina prošlog vijeka koji neće nositi prezime Kastro, napominje britanska agencija.
 
"Za mene, Če je još ovdje, njegov život, rad, primjer", rekao je 79-godišnji Luis Montegudo, koji se zajedno sa Gevarom borio u Kongu.
 
Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara, ili samo kao Če, ubijen je 9. oktobra 1967. godine u bolivijskim šumama.
 
Na Kubi školarci i dalje svoj dan započinju pozdravom u vidu podignute pesnice i uzvikom: "Pioniri komunizma, bićemo kao Če".
 
Raul Kastro se zajedno sa Čeom borio u Kubanskoj revoluciji koju je predvodio njegov brat Fidel Kastro i koja je 1959. godine dovela do svrgavanja Fulgensija Batiste.

Pola veka od smrti Če Gevare biće obilježeno i u Boliviji, gdje će ove godine prvi put i vojska učestvovati na komemoraciji.
 
"Želimo da to bude trenutak jedinstva za bolivijski narod", rekao je zamjenik bolivijskog ministra za saradnju Alfredo Rada, napominjući da je u odnosu na 1967. godinu, kada je tadašnji predsjednik Rene Barijentos, zakleti antikomunista, naložio da se ranjeni Če ubije.
 
Sada su se, kako navodi AFP, vremena promijenila, a predsjednik Bolivije Evo Morales izražava veliko divljenje prema revolucionarnom lideru.
 
Memorijalnoj ceremoniji u Boliviji prisustvovaće i četvoro Čeove djece.
 
"Da nije umro u Boliviji 1967. godine, Latinska Amerika bi sada bila slobodna, suverena, nezavisna i socijalistička, a to je ono što je on želio", rekao je za AFP Čeov brat Huan Martin Gevara, koji živi u Argentini.

Huan je uvjeren da bi Če trijumfovao da je ostao živ. "Njegov moto je bio – sve ili ništa", dodao je Huan Gevara.
 
Mit o Čeu kao personifikaciji pobune rođen je dana kada je ubijen u 39. godini.
 
Fidel Kastro ga je, u govoru kojem je tokom trodnevne žalosti prisustvovalo oko milion ljudi, nazivao "umjetnikom revolucionarnog ratovanja".
 
Vremenom – preko majica, postera i beretki sa njegovim likom, Če je postao simbol kapitalističkog potrošačkog društva – protiv čega se borio.
 
"Mitovi postoje jer su ih društva stvorila. Rekao bih da su dva najpoznatija lika na svijetu Hrist i Če. Prijatelj mi je rekao da preterujem i da je Hrist poznatiji. Naravno, on je umro prije 2.000 godina, a Če prije 50. Nećemo biti tu da bismo to vidjeli, ali Če će i za 300 godina biti Če. Nadam se da će se pojaviti još neko kao što je bio Če", ističe Huan Gevara.
 
Od svojih kubanskih drugova zadržaće nadimak "Če", tipičan argentinski uzvik kojim se privlači pažnja sagovornika, pozdravlja se ili izražava iznenađenje.
 
Bolivijska vojska je u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata CIA, uhvatila 8. oktobra 1967. Čea sa manjom grupom izgladnjelih gerilaca.

Ranjenog u borbama, Gevaru su odveli u napuštenu školu u mjestu La Igera gdje je proveo posljednju noć. Sutradan je pogubljen.
 
Neki kažu da su njegove posljednje riječi  bile: „Uozbilji se, momče. Treba da pucaš u čovjeka“. Drugi, „Pucaj, kukavico. Ubićeš samo čovjeka“.

(Kurir,BLIN MAGAZIN/ljk)