Naučnike i javnost već duže vrijeme brine mogućnost apokalipse koja se najavljuje kroz elementarne nepogode, nuklearne sukobe ili podizanje mora usljed klimatskih promjena. Svaki od tih scenarija bi mogao da uništi čovječanstvo ili znatno smanji broj ljudi na planeti, ali i uništi najvažniju stvar za naše preživljavanje — hranu.
Zbog toga su naučnici izgradili pravi trezor — sef čije otvaranje će se dogoditi jedino ako zaista dođe do scenarija sudnjeg dana.
On je sakriven oko 100 metara u planini na udaljenom ostrvu između Norveške i Sjevernog pola. Napravljen je da spasi čovječanstvo u slučaju bilo kakve globalne katastrofe, a ta je lokacija odabrana upravo zbog permafrosta i stabilne tektonike.
Sef čuva više od 860.000 uzoraka sjemena različitih biljaka koje su dostavile zemlje iz cijelog svijeta, a ima mogućnost da skladišti 4,5 miliona vrsta biljaka.
Prije svega čuva se sjeme usjeva koji su važni za proizvodnju hrane i održivu poljoprivredu. Cilj gradnje skladišta je i očuvanje bioraznolikosti u slučaju nestanka određenih biljnih vrsta, bilo zbog prirodnih katastrofa, bilo zbog ljudskog djelovanja. Zbog toga se tamo može naći i jedinstveno sjeme drevnih sorti. Zbog niskih temperatura i manjka kiseonika ono može da preživi i stotinama godina.
Sirija je u „trezoru sudnjeg dana“ pohranila ukupno 325 uzoraka sjemena prije nekoliko godina. Njihov Centar za poljoprivredna istraživanja u suvim područjima, smješten u gradu Alepu, zbog rata više ne može da obavlja funkciju rasadnika koji distribuira sjeme širom Bliskog istoka.
Norvežani su zato prvi put otkad su 2008. sagradili skladište sjemena na arhipelagu Svalbard u Arktičkom okeanu, otvorili njegova vrata.
Brodovi su otputovali u tajnosti i iskrcali robu u blizini Maroka i Libana, a pošiljka bi trebalo da spasi milione ljudi od gladi. Plan je da sirijski naučnici od zaliha iz trezora stvore nove vrste pšenice koje će znatno bolje uspijevati u sušnim područjima Bliskog istoka.
Međutim, nedavno je poplava pogodila taj „trezor sudnjeg dana“ kako ga se često naziva. Zbog globalnog zagrijavanja i rekordnih temperatura otopio se permafrost u okolini trezora, pa je voda ušla u zgradu.
Srećom, nijedna sjemenka nije uništena, ali zbog poplave mnogi su se pitali kakva je sigurnost pred drugim katastrofama u budućnosti. Gotovo idealni uslovi za sigurnost sjemenki dovedeni su u pitanje zbog kiša i otapanja leda u vreme kad se očekivao snijeg.
Voda je ušla kroz ulaz građevine, ali ne i u sam trezor. Kako piše Popular sajens, voda ljeti zna ponekad da uđe kroz ulaz. Međutim, sam trezor se nalazi uzbrdo od ulaza i sjemenke 880.000 vrsta su sigurne. Kako bi bili sigurniji od budućih poplava, voditelji cijelog trezora odlučili su da ugrade dodatne mjere zaštite od poplava i da uklone elektroniku iz 100 metara dugog tunela koji vodi prema trezoru.
Uz to, napraviće i dodatne kanale koji će odvoditi vodu i kišnicu. U sam trezor gde su semenke instalirali su dodatne pumpe, za slučaj eventualnog prodora.
Inače, kad su inženjeri dizajnirali trezor, vodili su se eventualnom situacijom da se otopi sav led i da područje pogodi cunami. Tada bi trezor bio pet do sedam spratova iznad te tačke.
(Kurir,BLIN MAGAZIN/ljk)