Protivnici tih promjena smatraju da se vladi daje kontrola nad pravosuđem te zemlje, dok vlada insistira na tome da su ustavne promjene neophodne zbog demokratizacije i pridruženja Turske Evropskoj uniji.
Referendum o vladinom prijedlogu zakona o ustavnim reformama, kako je to objavila državna izborna komisija, ponešto je reduciran nakon što je Ustavni sud Turske poništio mjere koje daju više ovlasti predsjedniku države pri imenovanju sudaca.
No, Ustavni sud je odbacio zahtjev opozicije da se ukine cijeli paket reformi. Sekularistički kritičari reforme vide kao pokušaj stranke Pravde i razvoja premijera Tajipa Erdogana da preuzme kontrolu na svim nivoima u državi i potkopa sekularna načela države.
Erdogan ističe kako je svrha reformi produbiti demokratiju i pomoći ispunjenju zahtjeva koje Turska mora ispuniti da bi se pridružila Evropskoj uniji.
Za brojne građane Turske izlazak na referendum je sveta zadaća.
U ranijim slučajevima je Ustavni sud Turske osujetio nekoliko reformskih pokušaja Stranke pravde i razvoja, no sada je predloženi paket uz manje modifikacije pred biračima. Ishod referenduma referenduma bi, smatraju promatrači, mogao pojačati napetosti u zemlji, s obzirom na to da će ga opozicija tretirati kao svojevrsno izglasavanje povjerenja vladi.
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je popularnost Stranke pravde i razvoja nešto smanjena, što znači da ni pobjeda nije zajamčena.
Prema rezultatima ankete, 56,8 posto glasača dat će podršku ustavnim reformama, uključujući i kontroverzne izmjene u moćnom turskom sudstvu. Njih 17,6 posto je i dalje neodlučno, pokazuje anketa.
Referendum se također smatra izglasavanjem povjerenja vladajućoj, islamistički obojenoj Stranci pravde i razvitka (AKP) prije općih izbora iduće godine. Sudstvo je posebno važno AKP-u nakon što je stranka gotovo ukinuta 2008. godine zbog optužbi za islamizam.
Glavne opozicijske stranke, sekularna Republikanska narodna stranka (CHP) i Stranka nacionalističke akcije (MPH), vodile su intenzivnu kampanju protiv referenduma, dok je prokurdska Stranka mira i demokratije najavila da će bojkotirati referendum.
Paket ustavnih amandmana o kojima se glasa na referendumu odobren je u parlamentu u maju, ali nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova da bi postao zakonom te se stoga održava referendum.
Na referendumsko glasanje pozvano je gotovo 50 miliona turskih državljana i državljanki s pravom glasa, a glasačka su mjesta u istočnom pokrajinama otvorena od 7 do 16 sati, dok su u zapadnim pokrajinama otvorena od 8 do 17 sati, prenijela je Hina.
Datum održavanja referenduma također je od simbolične važnosti za Turke, to je 30. obljetnica vojnog udara 1980. godine, nakon kojeg je 1982. godine ratificiran ustav o čijoj će se reformi stanovništvo izjasniti.
(FTV/DEPO/BLIN/em)