Izvor: Radio Slobodna Evropa

Bilo je riječi o tome da li bi usvajanje izmjena izbornog zakona, koje predlaže HDZ, bio prvi korak ka stvaranju trećeg eniteta, šta znači izjava Dragana Čovića da će Hrvati živjeti na prostoru koji je tokom rata oslobodilo Hrvatsko vijeće obrane, u kojoj mjeri savezništvo sa Dodikom može pomoći Čoviću da ostvari ideju o trećem enitetu, šta stoji iza zalaganja rukovodstva Hrvatske za federalizaciju Bosne i Hercegovine, koliko ima istine u spekulacijama o sukobu Njemačke i Hrvatske oko uređenja Bosne i Hercegovine, da li Republika Srpska postoji zahvaljujući Sjedinjenim Američkih Državama, kao i o tome da li bi američka adminstracija, koja je tvorac Dejtonskog sporazuma, dozvolila osnivanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Omer Karabeg: Mnoge stvari u posljednje vrijeme idu na ruku Draganu Čoviću, lideru bosanskohercegovačkog HDZ-a i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u njegovom nastojanju da Hrvati dobiju svoj entitet u Bosni i Hercegovini. Ima prećutnu podršku Hrvatske, ima otvorenu podršku Milorada Dodika, a ide mu na ruku i to što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nedavno ukinuo odredbe Zakona o izboru poslanika u Dom naroda Federacije, što otvara put za usvajanje izmjena tog zakona koje predlaže HDZ. Te izmjene, po mnogima, vode produbljivanju etničke podjele u Bosni i Hercegovini. Mislite li da Dragan Čović ima šanse da sprovede ono što hoće?

Slavo Kukić: Mislim da nisu toliko relevantne potpore koje dolaze od Dodika i iz Hrvatske, ali je vrlo relevantna i vrlo indikativna odluka Ustavnog suda - ne ulazim u to da li je ispravna ili nije, nisam ustavni stručnjak. Ta odluka tjera vodu na mlin Dragana Čovića kad je riječ o njegovom nastojanju da budu usvojene izmjene izbornog zakona koje je predložio HDZ.

Vehid Šehić: Mislim da Čović nema nekih posebnih aduta iz prostog razloga što što bi moralo doći do promjene Dejtonskog ustava i Ustava Federacije BiH da bi bio formiran treći entitet. Naravno, legitimno je pravo HDZ-a da predlaže, ali cilj njihovog prijedloga izmjena izbornog zakona je da se obezbijedi apsolutna dominacija HDZ-a ne vodeći računa o tome da se time diskriminiraju Hrvati koji ne žive u Hercegovini.

Slavo Kukić: Tačno je da prijedlog Izbornog zakona HDZ-a uvodi segregaciju dijela bosanskohercegovačkih Hrvata. Nakon što je taj prijedlog objavljen napravio sam izbornu računicu na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine. Po toj računici ispada da u Predsjedništvo BiH ne može biti izabran nijedan Hrvat koji nije dobio većinu u Zapadnohercegovačkoj županiji. Drugim riječima, možete imati slijedeći scenarij - da član Predsjedništva postane kandidat koji je dobio 100.000, a ne onaj za koga je glasalo 200.000 bosanskohercegovačkih Hrvata. Taj prijedlog segregira Hrvate koji žive izvan prostora od Neretve do Livna.

Nastavak polemike čitajte na RSE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)