SAD/ DEVET GODINA OD TERORISTIČKOG NAPADA

11. septembar, dan koji je promijenio svijet!

Arhiva 11.09.10, 10:45h

Sjedinjene Države obilježavaju devetu godišnjicu terorističkih napada Al-Kaide na Njujork i Vašington - 11. septembra 2001. ubijeno je gotovo 3.000 ljudi. Taj dan u Njujorku nije bio ni po čemu drugačiji od ostalih dana. Ništa nije ukazivalo da se radi o datumu koji će zauvijek promijeniti svijet i u kolektivnoj podsvijesti zapadne civilizacije ostati upisan kao sinonim za teror - 11/9.

WTC / 11. septembarU spomen na žrtve napada širom SAD-a biće održano niz  komemorativnih skupova, uz učešće najviših državnih zvaničnika, a predsjednik Barak Obama proglasio je 11. septembar Nacionalnim danom sjećanja i služenja zajednici, pa su građani pozvani da se uključe u brojne volonterske aktivnosti.

Napad na WTC - hronologija / foto: Index.hrKoordinisane napade izvelo je 20 pripadnika Al-Kaide, sa četiri oteta putnička aviona na transkontinentalnim letovima s istočne na zapadnu obalu SAD-a. Prva dva aviona zabila su se u tornjeve "Blizance" Svjetskoga trgovinskog centra u Njujorku.

Strahovite eksplozije i požari izazvani avionskim gorivom poremetili su statiku divovskih zgrada visokih 110 spratova, i one su se srušile noseći u smrt više od 2.700 zaposlenih i pripadnika spasilačkih službi.

Treći avion udario je zgradu Pentagona, američkog ministarstva obrane u predgrađu Vašingtona, uz 184 žrtve. Četvrti avion, za koji se vjeruje da je bio usmjeren na Bijelu kuću ili Kongres, srušio se u polje u Šanksvilu, u Pensilvaniji, nakon napada putnika na otmičare.

Predsjednik Obama obilježiće godišnjicu u subotu na memorijalnoj službi u Pentagonu, gdje je 2008. žrtvama podignut spomenik, dok će potpredsjednik Džo Bajden učestvovati na komemoraciji u Njujorku na mjestu srušenih tornjeva STC-a. Na tom je mjestu danas veliko gradilište spomen-muzeja i spomenika žrtvama napada.

Prva dama Mišel Obama i bivša prva dama Laura Buš govoriće na prigodnom skupu u Šanksvilu, gdje je nacionalni spomenik u izgradnji.

Ovogodišnju godišnjicu terorističke kataklizme iz 2001, koja je obilježila početak 21. vijeka za Ameriku i svijet, te uvukla SAD u ratove u Avganistanu i Iraku, obilježavaju kontroverze oko planova izgradnje islamskog kulturnog centra i džamije u blizini "Nulte tačke" te oko plana pastora Terrija Džonsa s Floride, koji je za subotu najavio, pa suspendovao, spaljivanje Kurana.

Vladina organizacija za volontiranje u zajednici "Junajtid Vi Srv", prenosi Hina, dala je građanima više preporuka za subotu - od organizovanja vožnje učenika do biblioteka, osnivanja ekipa za dnevne šetnje, prikupljanja korištene odjeće i obuće za pomoć siromašnima, sakupljanja viškova svježih namirnica s farmi, bašta, trgovina i restorana, te priprema zajednice za prirodne katastrofe.

OBAMA POZVAO NA VJERSKU SNOŠLJIVOST PREMA ISLAMU

Američki predsjednik Barak Obama založio se za vjersku snošljivost prema islamu u SAD-u, gdje uoči devete godišnjice terorističkih napada od 11. septembra 2001. raste islamofobija odražena u kontroverzama oko gradnje džamije u blizini "Nulte tačke" u Njujorku i plana za protestno spaljivanje Kurana na Floridi.

- Ova zemlja stoji na stajalištu da su svi muškarci i žene stvoreni jednaki i da imaju neotuđiva prava, uključujući slobodu vjere - rekao je Obama na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. Ako crkva, sinagoga ili hinduistički hram mogu biti izgrađeni na tom mjestu, onda bi trebalo biti dopušteno i za džamiju, rekao je.

- Mi nismo u ratu protiv islama. Mi smo u ratu protiv terorističkih organizacija koje iskrivljavaju islam - istakao je Obama.

Na pitanje novinara o nastojanju floridskog pastora Terija Džonsa da spali primjerke Kurana u znak protesta zbog napada od 11. septembra, Obama je kazao kako se to protivi američkim načelima.

- Ideja da se spali sveti tekst tuđe religije je u suprotnosti s američkim načelima - rekao je Obama, izrazivši nadu da će pastor Džonsa odustati od svog nauma, koji je on ranije ove sedmice nazvao "egzibicijom".

(FENA, index.hr, BLIN/sv)