Novinarka najstarijeg izraelskog lista 'Haaretza' Kate Bartlett je tokom svoje posjete Sarajevu uradila zanimljiv intervju sa predsjednikom Jevrejske zajednice u BiH Jakobom Fincijem.

Aškenaška sinagoga je otključana, nema sigurnosnih kamera ili detektora metala niti ima policijskih vozila ispred, niko čak ne zapiše ni vaše ime na ulazu. Ovo je možda sinagoga s najslabijim sigurnosnim sistemom u Evropi, ali da li je moguće da je Bosna i Hercegovina, država u kojoj se desio najveći genocid u Evropi nakon Holokausta, sigurna za Jevreje.?

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH koja broji oko 1000 članova, vjeruje da jeste.

- Vjerujemo da smo ovdje sigurni i sa otvorenim vratima. Ova država je jedna od rijetkih koja je slobodna od antisemitizma - rekao je.

Moderno Sarajevo nosi epitet ''Jeruzalem Balkana'', a nekada je prošlo kroz nekoliko perioda vladavine, prvo Osmanlije, a potom su se nalazili u rukama Austro-Ugarske. Mješavina kultura i religija je i dalje jako izražena na ulicama Sarajeva, gdje se spajaju kafići inspirirarni Parizom i turski nargila barovi.

- Ono što je posebno za Sarajevo jeste da smo mi, Jevreji, uvijek bili u odličnim odnosima da komšijama. Nakon 540 godina jako dobro smo se uklopili u društvo, izjavio je Finci.

Kako kaže Finci, Jevreji nikada nisu bili prisiljeni da žive u posebnim kvartovima, a odnos prema njima u vrijeme Osmanskog carstva je bio mnogo bolji nego u cijeloj zapadnoj Evropi. Do 1930. godine u Sarajevu je bilo gotovo 12.000 Jevreja i gotovo 2.000 u drugim dijelovima države, no ovaj broj se smanjio tokom holokausta. Gotovo 10.000 članova zajednice ubijeno je od strane Ustaša, hrvatskih fašista koji su podržavali nacistički režim..

Raspadom Jugoslavije, početkom devedesetih godina, polovica od 2.000 članova jevrejske zajednice izbjegla je u Izrael, plašeći se najgoreg. Finci je bio jedan od rijetkih koji su ostali osjećajući odgovornost prema svojoj državi. Kada je grad bio pod opsadom Finci je dijelio humanitarnu pomoć građanima bez obzira na etničko ili religijsko porijeklo.

Svijet je obišla i priča koja kao da je iz Hollywooda. Porodica Kavilios krila se u domu muslimanskih komšija kako ih ne bi pronašli nacisti, pedeset godina kasnije oni su uzvratili uslugu kada su pomogli kćerki Hardagasa da pobjegne iz Sarajeva, doveli su je u Izrael gdje je kasnije i prešla na judaizam.

Finci vjeruje da se zajednica drži jako dobro s obzirom na to da je u zadnjih 15 godina samo jedna osoba otišla u Izrael. 20 članova se čak vratilo iz Izraela u zadnjih nekoliko godina, Finci vjeruje da se ovo desilo zbog želje da zadrže svoje jedinstveno porijeklo, besplatno studiranje i opušten životni stil.

Nakon toga je došao i ''baby-boom'' - 2010. godine rodilo se deset beba, što je bilo pravo čudo, kaže Finci.

Iako se Šabat održava svakog petka oni i dalje nemaju stalnog rabina, s obzirom na to da je stari rabin premješten u Izrael i vraća se samo tokom blagdana. Jednom Šabatu je prisustvovala i Andrea koja ima 24 godine. Ona je rođena u BiH i mnogo cijeni mješavinu kultura i tolerancije u državi.

- Većina naših komšija su muslimani. Tradicija je da tokom praznika sa njima pijemo kafu i jedemo kolače. Ovo jeste muslimanska država, ali je i evropska. Jevreji ovdje nikada nisu imali problem, kaže studentica muzike.

Njena prijateljica Tea se slaže i dodaje:

- Ljudi ovdje ne mrze Jevreje.

Iako islam u ovoj državi nije ekstreman, skoro 200 ljudi iz BiH se pridružilo ISIL-u. Ipak, Finci ne vjeruje da bi se mogao desiti napad na ovu zajednicu.

U Bosni su ljudi previše zauzeti mržnjom među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, tako da na Jevreje niko ne obraća mnogo pažnje:

- To ne znači da nas vole, nego su jednostavno previše zauzeti da mrze jedni druge - zaključuje Finci.

(Avaz.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)