Ukoliko ne bude većih poteškoća oko finaliziranja odgovora na Upitnik Evropske komisije, Bosna i Hercegovina bi početkom 2018. godine mogla dobiti status zemlje kandidata za pristupanje Evropskoj uniji - kazao je u intervjuu za Fenu ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.

Kako je pojasnio, u narednih nekoliko mjeseci odgovori na Upitnik trebali bi biti dostavljeni u Brisel, a izražavajući optimizam da će sve biti urađeno na najbolji način, podsjetio je da je u toku završna faza odgovaranja na pitanja iz Upitnika.

- Nadam se da će 33 grupe koje smo formirali svaka u svoj oblasti definirati konačne odgovore, a potom bi trebalo uslijediti dobijanje kandidatskog statusa za članstvo. U tom smislu krenut će snažna diplomatska "ofanziva" bh. diplomatskih predstavništava na teritoriji EU da se period između dostavljanja odgovora i donošenja odluke o kandidatskom statusu skrati - kazao je.

Naglasio je da će se također učiniti sve da bude što manji broj dodatnih pitanja, a po mogućnosti da ih ne bude uopće te da se, na bazi svega što je BiH do sada uradila, dobije status zemlje kandidata.

Stoga, ukoliko ne bude "dramatičnih potresa" i ukoliko se uspješno završi definiranje konačnih odgovora kroz mehanizam koordinacije, Crnadak izražava uvjerenje da bi BiH kandidatski status mogla dobiti već početkom 2018. godine.

Jedno od pitanja zbog kojeg Ministarstvo vanjskih poslova dobija "mišljenje s rezervom" Ureda za reviziju bh. institucija je i nedonošenje zakona o vanjskim poslovima. Posljednje najave govorile su o tome da bi zakon trebao biti usvojen do marta ove godine, ali to se još nije dogodilo.

Govoreći o ovom pitanju ministar Crnadak je podsjetio da je prethodno formirana radna grupa koju čine predstavnici kabineta sva tri člana Predsjedništva BiH te diplomate iz Ministarstva vanjskih poslova, ali dosad nije bilo dokumenata koji bi bili rezultat rada te grupe.

- Na posljednjem Kolegiju u Ministarstvu smo se dogovorili da ukoliko ne bude značajnih rezultata da će Ministarstvo uputiti naš prijedlog zakona o vanjskim poslovima. Radna grupa ne radi samo na izradi zakona nego ima i zadatak da analizira bh. diplomatsko-konzularnu mrežu s mogućnostima otvaranja nekih novih DKP-a i zatvaranja nekih postojećih - pojasnio je šef bh. diplomatije.

Također, zadatak te radne grupe je i izrada nove platforme za vanjskopolitičko djelovanje, tako da ministar kaže da ukoliko ne bude nekih novosti o zakonu u narednih nekoliko sedmica, Ministarstvo će ponuditi svoj prvi nacrt tog zakona.

Kao i svaki zakon koji se usvaja mora proći parlamentarnu proceduru, ali zbog specifičnosti zakona o vanjskim poslovima važna je uloga Predsjedništva koje, prema Ustavu BiH, ima odgovornost za vođenje vanjske politike.

Zato ministar Crnadak kaže da Ministarstvo vanjskih poslova "već godinama nepravedno nosi najveći teret odgovornosti u revizorskim izvještajima jer je do sada u pitanju bio nedostatak iskrene političke volje da se dođe do takvog zakona", izražavajući nadu da će se u ovoj godini pokazati drugačije kada je u pitanju politička volja.

- Bilo bi mi značajno, i volio bih da u mandatu ovog vijeća ministara BiH i dok sam ministar vanjskih poslova dobijemo taj zakon - stav je Crnadka.

S druge strane, isključiva nadležnost Predsjedništva BiH je reguliranje DKP mreže, ali Ministarstvo pomaže koliko može zbog čega Crnadak i ne istupa u javnost s prijedlozima za DKP mrežu dok to ne predlože u Predsjedništvu BiH.

No, ono što je evidentno, ističe ministar, trebalo bi se razmišljati o jednom predstavništvu u Južnoj Americi jer tamo BiH nema niti jedno. Situacija će malo biti popravljena jer će BiH dobiti prvi počasni konzulat u Meksiku, ali ostaje potreba za ambasadom na tlu Južne Amerike.

Postoji problem s pokrivenošću Afrike, odnosno dijela Afrike, izuzimajući sjeverni dio tog kontinenta gdje BiH ima predstavništva, ali Crnadak smatra da bi ozbiljna analiza pokazala i da neka predstavništva treba zatvoriti. No, to su osjetljiva pitanja i mogu uticati na neke unutrašnje stvari.

Kada su u pitanju ostale zamjerke Ureda za reviziju institucija BiH, ministar kaže da je najvažnije da u tim zamjerkama nema elementa koji upućuju na bilo kakve kriminalne radnje, ali smatra da postoji još stvari koje treba urediti, ohrabrujućim nazivajući činjenicu da su gotovo sve preporuke revizora i provedene, dodajući da se svakodnevno radi na tome zbog čega i očekuje bolje izvještaje.

Kao jedan od prioriteta na kojima je ministar Crnadak najavio da će raditi nakon preuzimanja mandata bilo je jačanje regionalne saradnje, a danas više od dvije godine mandata ističe da je napravljeno dosta toga.

Mišljenja je da je sa Srbijom i Hrvatskom, ali i s Makedonijom i Crnom Gorom te Albanijom i Slovenijom napravljen dobar politički ambijent jer su riješene konkretne stvari, poput razgraničenja s Crnom Gorom, devizna štednje sa Slovenijom, a s većinom zemalja potpisani su i brojni sporazumi, uključujući saradnju u smislu pristupanja EU.

- Postignuti su sporazumi s Makedonijom i Albanijom kada je u pitanju putovanje samo s ličnim kartama. Dosta je stvari napravljeno. Važno je razumjeti da su te zemlje i narodi koji u njima žive tu sada i bit će tu uvijek. I sada kada nismo u EU i kada jednog dana budemo, a saradnja je važna i zbog razvoja ovih zemalja - poručio je Crnadak.

Osvrnuo se na pitanje sukcesije, kazavši da taj proces traje. Za sada je preuzet zavidan broj objekata, no smatra da je potrebno sagledati šta je od toga BiH potrebno, a sve ono što ne odgovara BiH zbog veličine ili lokacije potrebno je prodati i od toga novca kupiti zgrade ambasada i rezidencija u državama gdje BiH nema svoje objekte.

To je važno, ističe, da bi se u godinama koje slijede smanjili troškovi plaćanja zakupnina, odnosno povećao broj objekata čiji će BiH biti vlasnik.

S obzirom na činjenicu da su neki parlamentarci zamjerali Crnadku neprisustvo na sjednicama domova Parlamentarne skupštine BiH zbog njegovih putovanja, ministar je pojasnio da je to njegov posao te da je svako njegovo putovanje bilo usmjereno na afirmiranje BiH i njenih međunarodnih pozicija.

- Pitanje zašto ministar vanjskih poslova puno putuje samo po sebi je apsurdno. To vam je kao da pitate golmana zašto je odbranio penal, to je njegov posao kao što je i ovo moj. Pozivam parlamentarce i javnost da, kada poslije mene dođe novi ministar, prate koliko putuje te ukoliko bude smanjio broj putovanja da od njega traže da putuje više - kazao je Crnadak.

Potvrdio je da se rijetko dešavalo da je u BiH, a da ne prisustvuje sjednicama jer izuzetno uvažava poslanike i delegate te je zbog toga na sjednicama i uputio više puta izvinjenje pojasnivši da je to isključivo zbog posla koji obavlja.

- Putovanja su bila usmjerena i na promociju bh. evropskog puta, regionalnu saradnju, približavanje drugim narodima i državama i to na bazi Ustava BiH, zakona i platforme o vanjskopolitičkom djelovanju. Promovirao sam i Republiku Srpsku iz koje dolazim u skladu s Ustavom i zakonima - ustvrdio je Crnadak.

Govoreći o funkcioniranju koalicije na državnom nivou posebno nakon novih turbulencija o (ne)usvajanju seta zakona o povećanju akciza, Crnadak kaže da se u BiH uobičajeno da na polovini mandata događaju takve stvari, ali vjeruje da promjene odnosa političkih snaga neće doći prije općih izbra planiranih za jesen 2018. godine.

- Tačno je da je sada većina takva da se formira od slučaja do slučaja, ali u isto vrijeme ne postoji ni neka druga većina koja bi bila stabilna, jer da postoji ona bi bila oformljena. Od ovoga ne treba praviti veliku dramu, važno je koncentrirati se na ključne stvari. Nadam se da će za one najvažnije stvari, prije svega one koje se tiču evropskog puta, imati "prohodnost“ u parlamentu - kazao je ministar.

Potvrdio je da stranka iz koje dolazi Partija demokratskog progresa (PDP) ne radi na prekompozicijama vlasti te dodao da ta stranka smatra da ovako formirana većina treba nastaviti rad, zaključio je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak u intervjuu za Fenu.

(FENA/dg)