HAŠKI TRIBUNAL

Zbog lošeg zdravlja Karadžić odbija petodnevnu radnu sedmicu

Arhiva 08.09.10, 08:58h

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić u utorak je ponovno zatražio od Pretresnog vijeća da odustane od uvođenja petodnevne radne sedmice u procesu koji se protiv njega vodi pred Haškim sudom

Radovan KaradžićSudsko vijeće kojim predsjedava sudija O-Gon Kvon najavilo je da će u procesu protiv Karadžića od oktobra zasjedati pet umjesto kao dosad četiri radna dana.

Obrana je upozorila da bi "takav korak bio štetan po zdravlje optuženoga, ne bi bio praktičan, predstavljao bi kršenje prava na odgovarajuće vrijeme i sredstva za pripremu obrane i doveo u pitanje jednakost strana po oružju, kao i pravičnost suđenja".

U zahtjevu, koji je objelodanio Haški sud, podsjeća se da je Žalbeno vijeće primilo izvještaj liječnika koji je preporučio da se suđenje nastavi četiri dana sedmično.

Odluka sudskog vijeća da uvede petodnevnu radnu nedjelju protivno ovom medicinskom savjetu predstavljala bi, kako je navela obrana, "nepotreban rizik i ugrozila zdravlje dr Karadžića".

Obrana je upozorila da bi "ukoliko Karadžić dobije srčani udar ili neko drugo ozbiljno oboljenje, napredak procesa bio onemogućen više nego da se radi četiri dana u sedmici".

- Ukoliko bi Karadžić obolio od fatalne bolesti, kao predsjednik Milošević, i suđenje ne bi bilo okončano, Tribunal bi izgubio posljednju šansu da osigura zadovoljenje pravde i za optužene i za žrtve sukoba u bivšoj Jugoslaviji - navedeno je u zahtjevu.

Prema navodu obrane, petodnevna radna sedmica ne bi bila praktična za optuženika koji treba da se pripremi za unakrsno ispitivanje svjedoka Tužilaštva koji su pristali da se s njim suoče.

Naprimjer, kako je objašnjeno, pravni zastupnici dr Karadžića moraju pregledati arhive u Ženevi zbog traženih dokumenata, koje nisu dostupne vikendom.

Odluka o petodnevnoj radnoj sedmici, tvrdi obrana, ne ide u prilog ni drugim učesnicima u procesu koji preuzete obaveze ne mogu ispuniti radeći za vikend, ali i samo Pretresno vijeće budući da se mora baviti raznim proceduralnim pitanjima koja iskrsavaju tokom samog suđenja.

Odbrana je navela i da se Karadžić brani sam, a budući da Tužilaštvo koristi mogućnost da "izvede čitavu rijeku svjedoka uz minimalno vrijeme za unakrsno ispitivanje, prelazak na petodnevno radno vrijeme bilo bi pretežak teret za optuženoga".

Duža radna sedmica, kako je objašnjeno, dovela bi i do "nejednakosti po oružju strana u postupku" jer za razliku od Karadžića, koji sam unakrsno ispituje sve svjedoke, Tužilaštvo dovodi stalno nove advokate za nešto malo svjedoka koje mora ispitati.

Odbrana smatra i da bi Pretresno vijeće moralo imati u vidu potrebno vrijeme za pripremu optuženog za unakrsna ispitivanja s obzirom na izuzetan obim i prirodu dokumenata u ovom slučaju.

Na statusnoj konferenciji održanoj 3. septembra predsjedavajući sudskog vijeća sudac Kvon je upozorio da bi suđenje Karadžiću ako se nastavi dosadašnjim tempom, moglo trajati četiri godine, odnosno dvije godine duže nego što je planirano.

Ukoliko bi se prešlo na petodnevnu radnu sedmicu, to vrijeme bi moglo biti nešto kraće i proces bi bio završen u avgustu 2013. dok bi presudu trebalo očekivati aprila 2014. godine, objasnio je Kvon i zatražio od Tužilaštva i obrane da budu efikasniji i ubrzaju proces.

Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson, prenosi Tanjug, za ove je procjene kazao da su suviše optimistične, istakavši da bi dokazni postupak optužbe i obrane mogao biti završen tek 2015. ukoliko Tužilaštvo ponovno ne suzi optužnicu protiv Karadžića i odustane od izvođenja dokaza o nekim navodima iz optužnice.

Radovan Karadžić optužen je za genocid u Srebrenici i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

(FENA, BLIN/sv)