Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik TV1 govorio je o dvije godine mandata aktuelne vlasti, prošlim i eventulano novim političkim krizama, odnosima na relaciji između Bošnjaka i Hrvata, SDA i HDZ-a. Otkrio je i šta je spreman, a šta nije prihvatiti kada su u pitanju zahtjevi Dragana Čovića i o kakvim se “paketima“ može razgovarati.
Izetbegović je govorio i o stanju unutar SDA, “odmetnutoj“ četvorki ali i mogućim kandidatima ove stranke za člana Predsjedništva BIH. Uputio i jasne poruke vlastima u RS i Miloradu Dodiku, te odgovorio na špekulacije o ukidanju naziva Republike Srpske. U intervjuu je bilo riječi i o parlamentarnoj većini na nivou BiH i odnosu sa Savezom za promjene, te o dojmovima sa večere regionalnih lidera u Mostaru.
Gospodine Izetbegoviću, iza nas su dvije godine mandata aktuelne vlasti. Čime ste zadovoljni, a čime niste zadovoljni, gdje se griješilo i gdje bi moglo bolje?
Mogle su biti bolje koalicije, posvećenije i manje sebične. Dakle mogle su biti konkretnije koalicije, a čime sam zadovoljan? Zadovoljan sam time što je BiH nakon višegodišnjeg zastoja pokrenuta na njenom evropskom putu. Mislim da ćemo imati taj kandidatski status i aktivaciju MAP-a. Običnom građaninu možda nije jasno šta se s time dobiva. Dobiva se stabilnost BiH a kada je u pitanju evropski put dobivaju se vrlo značajne reforme i vrlo značajna sredstva ali prije svega sigurnost i stabilnost.
Čime nisam zadovoljan? Kao što rekoh, volio bih da imamo posvećenije, iskrenije koalicije koje bolje rade i funkcionišu i više grade u BiH, jer, moje obećanje, evo, od stotinu hiljada radnih mjesta se otprilike ispunjava. Ispunjava se nešto ubrzanije od plana. Ja sam rekao stotinu hiljada radnih mjesta za deset godina a mi imamo već skoro pedeset hiljada za jake dvije godine. Prema tome može se desiti da mi već sedamdeset ili osamdeset posto tog mog obećanja uradimo u ovom mandatu sa ovakvim koalicijama. Ali izgradnja autoputa, izgradnja brzih cesta, izgradnja termoblokova u Banovićima u Tuzli, izgradnja Vranduka kojeg smo ugovorili, dali avans pa stoji, izgradnja ceste gdje smo dali avans od Neuma ka Stocu, izgradnja niza cesta od Lašve prema Travniku, izgradnja bolje ceste prema Goraždu, sve se to moglo uraditi i postoje sredstva za to. Dakle, finansijske konstrukcije su zatvorene i bez potrebe se takve stvari zaustavljaju, ili u ministarstvu ili u parlamentu ili na poziciji direktora nekih javnih preduzeća a to je zaista zamarajuće. Nadam se da ćemo tu mogućnost - dakle da postoje zaokružene finansijske konstrukcije u sljedećih godinu do godinu i pol efektuirati i da ćemo konačno pretvoriti BiH u veliko gradilište.
Uvijek je zanimljivo i uvijek u javnosti izazove velike reakcije kada govorite o broju radnih mjesta. Rekli ste da je 50 hiljada novih zaposlenih. Na osnovu kojih podataka?
Na osnovu zvaničnih podataka agencije za statisku BiH. Jučer sam u pripremi za ovaj intervju, znajući da se te stvari dovode u pitanje, zatražio da mi se izvade zvaničnici podaci. Dakle u februaru 2015. godine nešto je ispod 700 hiljada zaposlenih u BiH, a u januaru ove godine je skoro 750 hiljada, tačnije 749 hiljada i nešto. To je skoro pedeset hiljada novozaposlenih. Naravno da tu ima i prevođenja iz sive zone, ti ljudi su radili pa su se samo registrovali, ima i toga, ali sam također zatražio od premijera Fadila Novalića, da mi se izradi precizno po općinama, realni sektor, koje su to općine šampioni u odnosu na broj stanovnika i koje su to firme šampioni u odnosu na ono koliko su imali radnika prije, tako da imam vrlo precizne podatke. Recimo Tešanj je izvanredna opština, u odnosu na broj stanovnika oni su podigli za hiljadu ili Sanski Most; jučer mi kaže Kamber da imaju 1050 novih zaposlenih. To su zaposleni u realnom sektoru. U administraciji smo napravili embargo, nema više zapošljavanja u administraciji, i na kraju krajeva to je vidljivo po ubranim porezima. Samo PIO fond do sada je naplatio skoro 100 miliona više onoga što je bio plan. Indirektnih i direktnih poreza u prošloj godini je skoro milijardu više nego što je bio plan. To je moglo samo doći kroz novozaposlene koji plaćaju porez a nikako drugačije to nije moglo doći jer nisu rasle plate.
Vratimo se koalcijama. Kazali ste da bi voljeli da su koalicije bile bolje. Ko je smetnja i u kojoj koaliciji? Je li govorimo o federalnoj ili državnoj razini?
Općenito kada je BiH u pitanju, ona nosi neke terete koje druge zemlje u okruženju ne nose ili ih ne nose u toj mjeri. Pod jedan; ovdje su prije dvadesetak godina ratovale četiri vojske, trajalo je to dugo, puno je unesrećenih ljudi, puno je straha, straha od dominacije. Na bazi toga je načinjen naš sistem onako kako je načinjen u Dejtonu. Vi danas u Federaciji imate koaliciju od tri partnera, na državnom nivou od četiri partnera, a kada je u pitanju koordinacioni mehanizam, uključuje se i peti, odnosno SNSD i gospodin Dodik. Svako od njih treba da se složi sa onim što se dogovara, svako od njih može povući kočinicu i gdje treba i gdje ne treba, može neki sebični cilj da ima i da zaustavi čitav proces zbog toga što će nešto iza zatvorenih vrata da traži, što je netransparentno ili pak transparentno da traži ono što zaista smatra da mu pripada.
Takav teret niko nema. Ja ne znam državu na svijetu da na takav način mora da fukcioniše, da laže te rogove u vreći, i konačno konkretan teret koji se odnosi na ljude koji su branili ovu zemlju, koji su ranjeni, koji su poginuli, koji nemaju hranioca, dakle šehidske porodice, ratni vojni invalidi, zaslužni borci, demobilisani borci, prijevremeno penzionisani borci, generali. Federaciju to što kažu 750 milona KM godišnje. Dakle nema dovoljno sredstava ni za izgradnju infrastrukture. ni za ulaganje u poljoprivrednu ni za ulaganje u kulturu, obrazovanje, sport i u sve u što bi trebalo, jer mi moramo prije svega servisirati, kao što sam rekao, ove grupe. To su ta tri tereta koja mi nosimo i u njima nije lako raditi u koaliciji, jer ko god misli da je lako učiniti neki napredak sa ovih pet vektora i složiti ih u jedan koji ima jasnu izlaznu rezultantu, to nimalo nije lako.
Pitanje koje se nametnulo kao pitanje svih pitanja, posebice u proteklom razdoblju a čini se da će biti i u narednom, jeste izmjena Izbornog zakona. Mnogi kažu da će tu nastati nova kriza u odnosima Bošnjaka i Hrvata, konkretno SDA i HDZ-a. Je li na pomolu nova kriza?
Stara je to kriza, i to nije pitanje svih pitanja. Pitanje svih pitanja, kad je Federacija u pitanju, jeste odnos Bošnjaka i Hrvata.
Kakav je taj odnos?
Gospodin Čović i ja smo se dogovorili na njegov prijedlog, hajde da stavimo na listu ono što traže Bošnjaci, što ih frustrira, čime su nezadovoljni, jednako tako i Hrvati predvođeni HNS-om. I to je bila šansa da se napravi jedan paket koji bi riješio desetak ili dvadeset najbitnijih stvari. Ja sam donio taj papir.
Je li donio gospodin Čović?
Jeste. Od svega o čemu smo pričali, pincetom se izvadi ono za što su zainteresovani Hrvati u FBiH. Dakle šta sam ja tražio i šta ću tražiti, bez čega neće biti podrške SDA, jeste da se nedvosmisleno HNS i HDZ očituju u vezi cjelovitosti BiH, u vezi nekih referenduma koji se predlažu u RS-u, u vezi teritorijalne reorganizacije BiH. Za nas je potpuno neprihvatljivo, po stoti put, iza zatvorenih vrata i ovako javno kažem, entitet koji bi bio baziran na etničkom principu, neki novi treći entitet, nešto na liniji Herceg Bosne.
Naravno sa naše strane, a tu imamo dogovor sa HDZ-om od ranije, ponovo bi stavili opredjeljenje za evropski put, za NATO, a onda ova izgradnja cesta da defitnivno ubrzamo te stvari i da sklanjamo te prepreke koje nam smetaju da napravimo najveće gradilište na Balkanu u Federaciji BiH.
Zatim odnosi na terenu. Tamo gdje su Hrvati većina dominira se, gdje su Bošnjaci, oni smatraju da mi dominiramo na lokalnim nivoima. Hajde da te stvari uklonimo. Kada su u pitanju vjerske zajednice, još uvijek i na to ne pristaje gospodin Čović, nije potpisan ugovor sa Islamskom zajednicom. Druge dvije vjerske zajednice imaju potpisane ugovore sa državom. Status sveštenika i imama. I ti ljudi treba da imaju penziju, socijalno i zdravstveno osiguranje. I oni rade za ovaj narod, kao vojnici, policajci, učitelji ili slično. Hajde da riješimo restituciju. Koliko je država toga otela vjerskim zajednicama, da uradimo tu stvar.
Po meni, valja napraviti jedan paket koji će relaksirati odnose među narodima, između Bošnjaka i Hrvata, a ne kao što rekoh, nećemo cijelu BiH, samo ćemo Federaciju i samo je u Federaciji ono za što je zainteresiran HNS. Takav jednostran pristup je pomalo sebičan pristup koji očigledno ne može donijeti rezultat. Ja ne znam zašto u takvu stvar ide HNS ovih dana, zašto kreću jednostrano i kažu: Evo sad ćemo mi na ovome provjeriti našeg partnera. Pa rekli smo da ćemo raditi paket, ako ste za paket. Evo paket je predložen kao što sam ga ja sada kazao i ne vidim razloga da se to tako ne uradi.
Ostatak intervjua možete pročitati na OVOM linku.
(Vijesti.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)