Do nedjelje je na snazi bio zakon po kojem su sve njemačke nuklearke morale da budu zatvorene u narednih 11 godina. Sada će, međutim, neke od njih raditi i poslije 2030. godine. Iz vlade poručuju da je to jedini način da zemlja obezbijedi dovoljno struje a da pritom smanji emisiju ugljendioksida, koji izaziva globalno otopljavanje.

Organizacije za zaštitu životne sredine su užasnute. Nekoliko stotina demonstranata naoružanih simbolima protesta protiv atomske energije dočekalo je ministre ispred sjedišta kancelarke Angele Merkel. Ministri su se okupili da bi donijeli stratešku odluku iz oblasti energetike i debatovali su do iza ponoći.

Na kraju su odlučili da preinače ono što je čvrsto riješeno prije deset godina. Tada je vlada kancelara Gerharda Schroedera odlučila da sve nuklearke zatvori do 2021. godine i da se okrene prirodnom gasu iz Rusije i energiji iz takozvanih obnovljivih izvora - sunca, vjetra i vode. Sedamnaest njemačkih nuklearnih elektrana tom odlukom je bilo osuđeno na smrt.

Ta presuda je i dalje na snazi, ali je njeno izvršenje sada odloženo. Nuklearke su u prosjeku dobile još 12 godina života. Britanski BBC objašnjava šta stoji iza najnovije odluke: "Kancelarka Angela Merkel kaže da će produžetak vijeka nuklearnih elektrana omogućiti njenoj zemlji da premosti mogući manjak električne energije do trenutka kada će proizvoditi dovoljno struje iz obnovljivih izvora. Nuklearna industrija je svakako zadovoljna jer će joj to omogućiti veći profit, iako će dio tih para uzeti vlada koja je najavila poseban porez. Povrh toga, vlada namjerava da obaveže nuklearne elektrane da uplaćuju novac u poseban fond za razvoj tehnologija za eksploataciju energije sunca i vjetra."

Vlada je mogla da ostane pri odluci o zatvaranju nuklearki za 11 godina od sada i da manjak struje nadomjesti elektranama na ugalj i prirodni gas. Ali u tom slučaju bi morala da zaboravi na ambiciozni plan o znatnom smanjenju emisije ugljendioksida, koji izaziva globalno otopljavanje. Ugalj i gas su fosilna goriva čijim sagorijevanjem nastaje ugljendioksid.

Pri donošenju ove odluke njemačka vlada je, drugim riječima, vodila računa o životnoj sredini. Bez obzira na to, aktivistima uticajnih ekoloških pokreta u Njemačkoj ide para na uši. Jedan od njih je Thomas Breuer iz organizacije Greenpeace: "Ovom odlukom Merkel nanosi štetu Njemačkoj. Odluka da se produži vijek starih i opasnih nuklearnih elektrana otežava napredak tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora."

Ali, zar nije upravo obrnuto - vlada će primorati nuklearnu industriju da izdvaja novac za razvoj tehnologije za proizvodnju energije iz čistih izvora?

"Vlada time laže građane. Obnovljivoj industriji ne treba vladin novac. Ona se u Njemačkoj vrlo dobro razvija i potreban joj je samo veći prostor na tržištu energije, a taj prostor blokiraju nuklearne elektrane. Nuklearna energija nije rješenje za globalno otopljavanje jer je vrlo opasna. Jedini izlaz su obnovljivi izvori energije. Nažalost, vladajući demohrišćani i liberali su se opredijelili da štite interese starih struktura u njemačkom energetskom sektoru."

Breuer tvrdi da je vlada tako ponovo otvorila stari spor oko atomske energije u Njemačkoj, za koji se vjerovalo da je riješen pre deset godina kada je donesena odluka o zatvaranju svih nuklearki. Kaže da čak 70 odsto građana ne odobrava vladinu odluku i najavljuje niz uličnih protesta.

Najveća opoziciona Socijaldemokratska partija takođe je odlučno protiv i poručuje da će pokušati da spriječi da dogovor unutar vladajuće koalicije bude pretočen u zakon. Vladajuća koalicija u Njemačkoj ima većinu u donjem domu parlamenta - Bundestagu, ali ne i u gornjem - Bundesratu.

(BBC, DEPO/md)