Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine uvezeno je ukupno 67.834 automobila, vrijednih 750 miliona maraka, dok je 2015. godine za 65.121 automobila izdvojeno oko 200 miliona maraka manje.
Broj polovnih vozila promenio se neznatno, dok se broj novih gotovo udvostručio. Tako državom sa lošim ulicama i autoputevima u izgradnji krstare novi skupi automobili, što je samo još jedan, kako kažu stručnjaci, ekonomski apsurd BiH.
Sudeći po brojkama, ekonomska situacija postaje bolja, međutim, stručnjaci objašnjavaju - radi se o ekonomskoj nelogičnosti i velikom jazu između bogatih i siromašnih.
Ekonomista Zoran Pavlović za ovu situaciju ima jasno objašnjenje. Ljudi, kaže, u BiH nemaju gdje da ulože novac, pa ono što skupe iskoriste da ulože u dobar automobil.
- Građani BiH na štednji drže deset milijardi KM, što znači da nemaju gdje da ulažu novac i započinju biznise. Zbog toga se često kupuju nešto što je potrošna roba. Jer, zašto da novac stoji u banci i ne donosi ništa, kada možete kupiti novi automobil, koji je sada jeftiniji nego prošle godine – objašnjava Pavlović.
Osim toga što je novi automobil, u koji ne treba ništa ulagati narednih pet godina, građanima isplativa investicija, Pavlović objašnjava da na kupovinu skupocjenih automobila ima uticaj i „primitivna sredina“.
- U našim primitivnim uslovima, sinonim uspješnosti u poslu je skup automobil. Kada neko dođe na sastanak u luksuznom vozilu, ostavlja utisak da je on dobar, uspješan i bogat partner sa kojim vrijedi ući u posao – kaže Pavlović.
Građani BiH sa dubljim džepom najčešće biraju „mercedes“, „audi“ ili novije modele „golfa“, a jedno vrijeme najpopularniji je bio francuski „reno“.
Ipak, koliko god da se povećava uvoz, a cijena automobila pada, radi se o malom procentu bogatih ljudi koji su na lak način došli do novca pa ga olako i troše, objašnjava ekonomista Marko Đogo.
- Nije porasla ni prosječna plata, ni zaposlenost, nismo imali veće prilive, tako nema ni jedan ekonomski pokazatelj da nam je bolje i da smo kupili duplo više novih automobila. Radi se o bogatim ljudima koji su lako došli do novca, pa ga olako i troše, a zna se čim se bave najbogatiji ljudi u BiH - kaže Đogo, dodajući da prosječan građanin, sa prosječnom platom od oko 830 KM, teško može da kupi i najjeftiniji novi automobil.
Ekonomisti prognoziraju da se ova situacija teško može ponoviti opet, jer oni koji su imali namjeru da kupe novi automobil kupili su ga, te narednih pet godina ne planiraju da ulažu u vozila. Dok ostali, koji nisu imali novca, vjerovatno neće naglo povećati prihode, jer je ekonomska slika države sve gora.
Sudeći po svemu, BiH će još dugo biti zemlja u kojoj pored onih koji traže hranu u kontejneru, jurcaju pojedinci u automobilima vrijednim više od 200.000 KM.
Za četiri vozila milion KM
Na spisku deset najskupljih novih vozila uvezenih prošle godine najskuplji je „mercedes AMG GLE 63 S“, čiji je vlasnik izdvojio 235.188 KM. Drugo mjesto je ponovo „mercedes“ tip „S 500 4 Matic“, od 235.072 KM, a tu je i luksuzni „BMW 750 Li x drive limousine“, koji je plaćen 216.842 KM. U top deset najskupljih vozila našli su se i turbo „kit teon cup racer 2016-Seat 5F“ od 207.183 KM, te „land rover“ od 195.252 KM. Dok je za gotovo sve građane milion KM, nedostižna cifra, neki bi za taj novac mogli da kupe četiri dobra automobila.
(Blic.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)