Nisu rijetki napadi u Bosni i Hercegovini na bosanske franjevce i to od medija koji pokušavaju umanjiti njihovu ulogu u očuvanju hrvatskog i katoličkog identiteta ljudi, ali i očuvanju cjelovitosti BiH.

Tako nedavno, nepravedno iskorišteni i spomenuti fra Anđelo Zvizdović koji je povijesna činjenica i odrednica bosanskih franjevaca, bio je dovoljan povod da franjevački intelektualci Bosne Srebrene progovore o svojoj ulozi u Bosni kakvu imaju tijekom više od sedam stoljeća. Za Radio Slobodna Evropa kažu da su sve kritike koje trpe nastale samo iz jednog razloga – jer su se usprotivili podjeli Bosne i Hercegovine odnosno stvaranju "Herceg-Bosne".

Bosanski franjevci – koji su povijesna činjenica očuvanja Bosne i Hercegovine ovakve kakva je danas, gradnje crkava, kulturnih dobara i očuvanja ljudi, te povratka – na meti su medija.

U narodu poznati kao ujaci zbog bliskosti s ljudima, nazvani su daidžama jer ih se pokušava svrstati u unutarbošnjačke krugove. Nazivani su i udbašima koji žive dobro i mire se s ukidanjem političkih prava svog naroda.

Fra Franjo Ninić, župni vikar u Franjevačkom samostanu u Tuzli, prvi se javno oglasio i usprotivio nedavno objavljenom tekstu Davora Ivankovića iz Večernjeg lista.

Naime, Ivanković Hrvate u Bosni tretira tako da ponižava fra Anđela Zvizdovića koji je, kako tvrdi, posjedovao mentalitet zmije koji u turskom smislu označava uvjete pod kojima se na islamskom prostoru tretira katolička manjina – šuti i trpi.

Fra Franjo Ninić trenutačnu hrvatsku politiku u Bosni i Hercegovini, koja se očituje kroz svoje medije, promatra kao realnu opasnost za razdor unutar Crkve u BiH.

"Smatram da je realna opasnost hrvatska politika u BiH, posebice njihovi medijski serviseri, osobito Večernji list i različiti portali. Oni žele zbog vlastitog interesa napraviti politički sukob ili razdor unutar Crkve. Ja to osjećam kao realnu opasnost za naš sadašnji život, mada je nama već dovoljno tih političkih podjela koje su već učinjene", kaže fra Franjo Ninić.

Praviti umjetnu podjelu u crkvenom prostoru, navodi fra Ninić, veoma je opasno.

"Zato smatram da bi trebali i crkveni predstavnici, kao i politički predstavnici koji se kriju iza svojih novinarskih potrčkala, te svoje stavove, postaviti na malo zdravije temelje", dodaje fra Franjo Ninić.

Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Ivan Šarčević smatra da napadi na bosanske franjevce dolaze samo iz jednog razloga – zbog njihovog protivljenja podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno stvaranju "Herceg-Bosne".

"Meni se čini da kritičari bosanskih franjevaca postavljaju naciju iznad vjere. Oni ismijavaju kršćanstvo i katoličanstvo. Nisu poznavatelji ni Bosne, ni bosanskog franjevaštva, ni bosanskih Hrvata jer nisu nikada razumjeli karakter Bosne. Bosna se ne može dijeliti tako da bi se stvarale male državice čistih prostora. To je ono što je sada tako dijabolično, tako đavolski postavljeno, kao određena vrsta ovozemaljske utopije", ocjenjuje fra Ivan Šarčević.

Sve je to opomena koja vodi u novu katastrofu, riječi su fra Šarčevića.

"Oni nisu shvatili da je bosansko franjevaštvo usko vezano uz narod koji živi u pluralnoj državi i ovdje nitko ne može ostvariti čistu etničku, niti čistu religijsku državu", ukazuje fra Ivan Šarčević.

Uloga bosanskih franjevaca, isključiv je profesor fra Ivan Šarčević, ne smije se diskreditirati. Franjevci su svjesni svoga poslanja među ljude koji žive u pluralnom, sekularnom, ispresijecanom i podijeljenom društvu.

Bosanski franjevci ne boje se niti kritika, ali ne strahuju ni od raskola.

"S druge strane, postoji jedna islamofobična pozicija koju svi kritičari bosanskog franjevaštva imaju, a u posljednje vrijeme se nadovezuje na Tuđmanovu (Franjo) apsolutnu negaciju Bosne jer je smatrao kolonijalnom tvorevinom kao što je Milošević (Slobodan) smatrao Bosnu srpskom oblasti", konstatira fra Šarčević.

Jedan od franjevaca koji je vrlo često meta kritika prohrvatske politike i medija je fra Drago Bojić, intelektualac, medijski kritičar, pisac i branitelj cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Za RSE fra Bojić naglašava da napadi na bosanske franjevce ne dolaze samo iz hercegovačkih krugova, a naziva ih se pogrdnim imenima – poltronima i papučarima.

Traumatizirano bh. društvo treba snagu

Ipak, sada je pitanje dosljednosti bosanskih franjevaca koji nisu opterećeni uskoćama političkog katolicizma, niti nacionalizma.

"Smatram da i dalje ima ljudi u Bosni Srebrenoj koji nastoje svojim djelovanjem i životom svjedočiti ono najbolje što mi baštinimo od bosanskog franjevaštva – otvorenost prema drugima i dijalog. Zato mislim da je vrlo važno istaknuti da barem pojedinci u povijesti Bosne Srebrene tu politiku bosanskih katolika i Hrvata prema drugima ne grade isključivo na šovinističkim, nacionalističkim i fundamentalističkim konceptima prema drugima, nego na onim najvažnijim temeljnim vrijednostima kršćanstva, franjevaštva i humanizma a to je vrlo važno za ovo naše vrijeme", kaže fra Drago Bojić.

Da li je uopće moguće pisati povijest pluralne Bosne i Hercegovine bez bosanskih franjevaca?

"Franjevci u Bosni su uvijek gradili identitete koji nisu isključivi prema drugima, tražeći da se poštuje vlastita razlika, prihvati i zadrži razlika drugoga, te gradi taj bosanskohercegovački društveni, religijski i nacionalni mozaik koji je sada velikim dijelom, zahvaljujući separatističkim i nacionalističkim politikama, urušen", ističe fra Drago Bojić, te dodaje:

"Budućnost Bosne Srebrene i ljudi koji su općenito vezani za vjerske zajednice gledam na način da bi trebalo puno više uložiti snage u traumatizirano bosanskohercegovačko društvo koje je izlomljeno na svim razinama, da se – uvažavajući njihove patnje, muke i povijesti – gradi povjerenje, transetnička i transreligijska pravda koja će postaviti temelje za jedno društvo u kojem će biti mjesta za ljude koji će se voditi univerzalnim humanističkim vrijednostima."

Stoga, fra Franjo Ninić poziva na ispravan dijalog između političkih i vjerskih dužnosnika, odnosno onih koji kreiraju život ljudi u Bosni i Hercegovini.

"Očekujem da i crkveni govor, pa i naš bosansko–franjevački, bude jasniji u ovom našem političkom i medijskom prostoru. Tada možemo govoriti o napretku hrvatske zajednice u BiH, ali i sačuvati mjesto Crkve u demokratskom poretku koja mora biti od politike striktno odvojena, ali ipak mora imati ulogu u društvenom životu. Takva uloga franjevaca u cijeloj BiH je neodreciva jer su oni ovdje više od 700 godina. Oduvijek su željeli graditi suživot i odnose s onima koji drugačije misle i drugačije vjeruju a da se to ne shvati, kao što političke interpretacije žele pokazati, da su oni nekakve izdajice ili sluge tuđih gospodara", riječi su fra Franje Ninića.

Sugovornici RSE pitaju se postoji li već neko vrijeme podla politička, medijska i obavještajna podvala kojom se želi unijeti podjela unutar Katoličke crkve u BiH, a koja ide toliko nisko da sarajevsku Crkvu promatra kao izdajničku i nehrvatsku, a hercegovačku vidi na potpuno ispravnom putu.

Takva, potpuno pogrešno postavljena teza može dovesti samo do novih sukoba kojih je ovdje bilo i previše, a nakon kojih se Bosna i Hercegovina iznova vraćala svome pluralnom i sekularnom identitetu.

********************************************

Pogledajte bonus video na DEPO TV!

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)