Ona otkriva da se broj podnesaka protiv BiH povećava. Tako su u 2003. podnijete 94 pritužbe dok ih je, na primjer, tokom 2008. bilo 1.000. U prvoj polovini ove godine u Strazbur je stiglo 380 tužbi protiv BiH.
Koliko presuda Evropskog suda postoji protiv BiH, a da nisu ispoštovane?
- Do sada je Sud donio 14 presuda protiv BiH, od kojih je 13 u procesu izvršenja. Na osnovu svih presuda, u roku su izvršene idividualne mjere koje se tiču podnosilaca, kao što je isplata pravične naknade. Ali, skoro sve presude protiv BIH otkrivaju postojanje strukturalnog problema. To znači da utvrđena povreda prava obuhvata, ne samo aplikanta, nego i veći broj drugih osoba u BiH. Zbog toga je obaveza BIH da preduzme generalne mjere kako bi se utvrđena povreda prava otklonila u odnosu na sve osobe u sličnoj situaciji. Preduzimanje ovih mjera je dugotrajan proces, zbog čega su presude još u toku izvršenja, što prati Komitet ministara Savjeta Evrope. Do sada nije bilo značajnijih primjedbi, osim kada je riječ o presudi "Sejdić i Finci". Komitet je izrazio zabrinutost zbog nedostatka političkog dogovora o sadržaju ustavnih i zakonskih izmjena i dopuna potrebnih za poštovanje ove presude.
Dokle se može čekati da presuda ne bude sprovedena?
- Sve dok država redovno preduzima neophodne korake na izvršenju presude, a što ocjenjuje Komitet ministara SE, ne može se govoriti da se presuda ne sprovodi. I drugim državama je potrebno duže vrijeme za sprovođenje generalnih mjera.
Kakve mogu biti posljedice ako se utvrdi da država ignoriše presudu?
- U tom slučaju Komitet ministara SE politički pritiska državu i donosi rezolucije kojima opominje i poziva državu na njenu međunarodnu obvezu izvršenja presuda. Krajnja posljedica je isključenje iz Saveta Evrope, a dodatna je onemogućavanje ulaska u EU.
Da li sve više presuda protiv BiH znači da se ovdje ne poštuju ljudska prava ili da domaće pravosuđe ne radi dobro?
- Ne bih mogla izvući takav zaključak, s obzirom da protiv drugih država članica SE postoji mnogo veći broj presuda. Međutim, efikasnost i blagovremenost izvršavanja presuda u smislu otklanjanja utvrđene povrede prava u odnosu na sve osobe u sličnoj situaciji i preduzimanje mjera da se slične povrede ne ponove, govori o tome u kojoj mjeri država poštuje ljudska prava.
| Za slučaj Đokić rok tri mjeseca |
| Monika Mijić kaže da je velikom vijeću suda uredno podnijet zahtjev za preispitivanje presude u slučaju "Branimir Đokić protiv BiH". Sud je 27. maja odlučio da BiH Đokiću, bivšem oficiru JNA, mora u roku tri mjeseca, od dana kada presuda postane konačna, isplatiti 60.000 evra na ime materijalne i 5.000 evra nematerijalne štete, kao i 200 evra za troškove. |
Očekujete li još veći broj presuda protiv BiH?
- Naravno. Što je duži staž BiH kao članice SE, za očekivati je sve veći broj predmeta pred Sudom, a samim tim i presuda.
Koliko je BiH dobila sporova pred Evropksim sudom?
- Sud je odbacio ukupno oko 40 tužbi podnijetih protiv BiH, tako da se za ove slučajeve može reći da ih je BIH - dobila. Među značajnijim slučajevima su slučaj tzv. Alžirske grupe i slučaj Dušan Berić i drugi (smjene na osnovu odluka OHR). Takođe, iako je Sud u presudi "Suljagić protiv BIH" utvrdio povredu prava zbog kašnjenja u primjeni zakonodavstva koje reguliše povrat stare devizne štednje u FBiH, u ovom slučaju je odbranjeno cjelokupno zakonodavstvo u BIH koje reguliše ovu problematiku. Poslije ove pilot-presude Sud je odbacio oko 1.250 podnesaka protiv BIH koje se tiču stare devizne štednje.
(blic.rs, BLIN/sv)