Izvor: Al Jazeera
Najbolji Šveđani iz oblasti bankarstva, filmske umjetnosti, novinarstva, kulinarstva i sporta, potiču iz Bosne i Hercegovine.
Zlatan je u Švedskoj samo jedan, no zlatni su i mnogi drugi. Zlatan Ibrahimović odavno je u toj skandinavskoj državi, i ne samo u njoj, stekao status nogometne legende. A 'zlatni' su brojni Šveđani bh. korijena koji su posljednjih dana i mjeseci dobili nagrade kao najuspješniji u područjima kojima se bave, bilo da je riječ o bankarstvu, filmskoj umjetnosti, novinarstvu, kulinarstvu, sportu…
Nevladina organizacija APU Network objavila je ovih dana imena nekoliko uglednih pojedinaca, koji su u svom fahu najbolji, pa je tako Saša Bešlić proglašen bankarom godine, Goran Kapetanović dobio je „švedskog Oscara“ za najboljeg redatelja, Negra Efendić je novinarka godine, Edin Džemat je slavio u konkurenciji najboljih švedskih kuhara, a izbornik švedske košarkaške reprezentacije Vedran Bosnić je trener godine. I uz sve njih, sarajevska glumica Sadžida Šetić dobila je, na već spomenutoj dodjeli „švedskih Oscara“, priznanje za najbolju sporednu žensku ulogu. Ibrahimović je tu, naravno, izvan konkurencije. No, ovo nije priča o njemu.
Uvijek korak ispred
„Uvijek sam morao biti puno bolji od svakog domaćeg kuhara, pa tako i sada, jer ste uvijek stranac u tuđoj zemlji. Svaki put sam morao napraviti neki iskorak, nešto ekstra, da pokupim što više znanja i to me je guralo naprijed – da budem najbolji“, priča Edin Džemat, pobjednik kulinarskog showa u kojem je znanje i vještine odmjeravao s najboljim od najboljih što Švedska ima.
Punih je šest tjedana morao napustiti svoj restoran i suočiti se, jedan na jedan, s ljudima koji imaju zavidne kuharske karijere, restorane s Michelinovim zvijezdama, osvojenim brojnim nagradama. I nakon nekoliko krugova, na vrhu je ostao samo jedan – Edin Džemat.
Popis dobitnika nagrada nije konačan
Popis dobitnika prestižnih švedskih nagrada porijeklom iz BiH neće biti konačan, uvjerena je Vernisa Rejhan, predsjednica APU Networka. Za sada su istaknuli samo njih nekoliko i dobili pozitivnu povratku reakciju.
Sama udruga koju vodi, navodi, „njeguje i razvija ono najbolje iz domovine (BiH) i zemlje prijema (Švedska) jer je jako bitno da se pokrene priča koja razbija jaz između Bosanaca i Hercegovaca u i van granica BiH“.
Upravo je i njezin primjer poseban, jer se iz Švedske početkom godine vratila kako bi, kao menadžerica jedne švedske tvrtke, svoje vještine i kompetenciju primijenila u domovini. „Želim biti dio priče cirkularne migracije i pokazati da ne odlaze samo mladi iz BiH, nego da postoji i drugi smjer“, navodi Rejhan.
„Sve sam ih pored'o i rasturio, a protivnika u finalu sam ubjedljivo pobijedio. Kad sam držao pobjednički govor više puta sam naglasio svoje porijeklo, a reakcija Bosanaca i Hercegovaca koja je uslijedila bila je nešto nevjerovatno. Dobio sam na hiljade poruka, mejlova, pisama… I danas ih dobivam“, kaže Džemat, koji je prije 20-ak godina rodni Prozor zamijenio dalekom Švedskom.
O njegovim kulinarskim vještinama priče su objavljivali i švedski, i bh. mediji, kuhao je i na švedskom kraljevskom dvoru, ali i mnogim slavim osobama. Svjestan je i da se na pravi način zahvalio svom poslovnom partneru Torstenu Janssonu, ali i pokazao put mladima iz Bosne i Hercegovine koji rastu u Švedskoj – „da sve sve može i ništa nije nemoguće“.
A na pitanje postoji li mala tajna velikog majstora kuhinje, odgovara kako je velika prednost što uspijeva kombinirati dvije kulture hrane – švedsku i skandinavsku s bosanskom i balkanskom.
„Imam dvije platforme kojima mogu da se igram. Od svake uzimam samo najbolje i radim nešto unikatno, a to se na Zapadu jako cijeni. Pogotovo kad imaš svoj stil. Švedi su jako zainteresovani i vole da probaju nešto novo, pogotovo kad je hrana u pitanju“, zaključuje Džemat.
Ostatak priče o uspješnim Šveđanima porijeklom iz BiH čitaje OVDJE
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)