Ako želi sačuvati svoje zdravlje, čovjek neizostavno mora posvetiti posebnu pažnju načinu prehrane. Međutim, u tržišnim uvjetima u kojima je kvaliteta prehrambenih proizvoda vrlo diskutabilna, prije svega zbog upotrebe pesticida, aditiva i GMO sastojaka u proizvodnji hrane, teško je pronaći namirnice za koje se može tvrditi da su zdrave. Organska hrana, sasvim prirodna, zdravija i ukusnija, svakako je najbolji izbor za sve one koji žele svom tijelu osigurati potrebne količine vitamina, minerala, antioksidansa, zaštititi organizam od štetnih pesticida i aditiva i GMO sastojaka, a da pritom uživati u raznolikosti okusa.
Organski proizvedena hrana je daleko kvalitetnija, zdravija, ali i ukusnija od one proizvedene na konvencionalni način. Ovakva tvrdnja čvrsto je utemeljena na mnogobrojnim istraživanjima i studijama znanstvenika koje se neprestano provode diljem naše planete. Ukoliko se opredijelite za organsku prehranu, zaštitit ćete svoj organizam od unosa mnogih štetnih sastojaka koje konvencionalna hrana sadrži u izobilju. Strogo kontrolirana pravila organske proizvodnje jamče da namirnice proizvedene na ovaj način ne sadrže opasne aditive, pesticide, antibiotike, kao ni GMO sastojke. Brojne su činjenice zbog kojih čovjek u svakodnevoj prehrani treba koristiti organske namirnice, a u narednom tekstu mi ćemo navesti najvažnije od njih- piše portal alternativeinformacija.com.
Organsko voće i povrće je boljeg okusa. Ovu tvrdnju vrlo je lako potkrijepiti činjenicama. Naime, voće i povrće uzgojeno metodama organske poljoprivrede sporije raste, zbog čega u njegovom sadržaju ima znatno manje vode, odnosno mnogo više suhe tvari. U odnosu na neorgansko voće i povrće, sadržaj suhe tvari u organskim namirnicama može biti veći do čak 30%. Zato se ljudi sve češće i opredjeljuju za upotrebu organske hrane, jer su im bolji okus i bolja kvaliteta prioritet u odnosu na cijenu.
Bogatiji sadržaj vitamina, minerala, antioksidanata i drugih korisnih tvari čini organsku hranu daleko zdravijom. U organskom mlijeku, primjerice, zastupljenost omega 3 masnih kiselnina, vitamina E i beta karotena je kudikamo veća nego kod neorganskog mlijeka.
Opasni prehrambeni aditivi su strogo zabranjeni u organski proizvedenim namirnicama. Od oko 300 prehrambenih aditiva za čije korištenje industrija u zemljama Europske Unije ima dozvolu, u organskoj hrani je dozvoljeno svega 32 aditiva. Neki jako štetni aditivi, poput hidrogeniziranih masnoća, monosodium glutaminata ili aspartama, za koje je znanstveno dokazano da potiču razvoj karcinoma, kao i mnogih drugih opasnih bolesti, uobičajeni su sastojak u konvencionalnim namirnicama. Međutim, u organskoj hrani ovi i mnogi drugi štetni aditivi strogo su zabranjeni.
Visoki standardi organske proizvodnje ne dozvoljavaju upotrebu bilo koje vrste pesticida. S druge strane, proizvodnja neorganskih namirnica podrazumijeva korištenje više od 300 pesticida, čiji se tragovi ne mogu izbjeći u gotovim anorganskim proizvodima. Čak u oko 50% neorganskog voća, povrća i pekarskih proizvoda koji su zastupljeni na europskom tržištu pronađeni su, u većem ili manjem postotku, pesticidi vrlo opasni po zdravlje čovjeka.
U organskoj proizvodnji nisu dozvoljeni GMO sastojci. Ljudi koji konzumiraju anorganske proizvode gotovo sigurno unose u organizam i GMO. Način prehrane stoke na primjer, kao i sam postupak proizvodnje, utječe na to da meso i mesne prerađevine kupljene u većini trgovina, gotovo sigurno sadrže izvjestan postotak genetski modificiranih kultura, a na njihovim deklaracijama nema upozorenja za potrošače.
Organska hrana ne sadrži antibiotike. Međutim, u anorganskim namirnicama, najviše u proizvodima od mesa i mlijeka, sadržaj antibiotika je zastrašujući. Tome značajno doprinosi korištenje koncentrirane hrane za tov životinja. Učestala upotreba ovakvih proizvoda izaziva otpornost ljudskog organizma na djelovanje antibiotika, što može biti vrlo opasno, ako se zna da se antibiotici kao lijek koriste za mnoge bolesti.
Organska proizvodnja je s aspekta društva kao cjeline daleko ekonomičnija, jer ne postoje skriveni troškovi. Za primjer se može uzeti pitka voda, na čije pročišćavanje od raznih štetnih tvari i pesticida upotrebljavanih u standardnoj poljoprivrednoj proizvodnji država troši mnogo novca koji bi se mogao iskoristiti znatno pametnije.
Kvaliteta i sam način proizvodnje organske hrane ne smije biti izvan standardiziranih okvira. Načela organske poljoprivrede su stroga i jasno definirana, a kontrole kvalitete hrane, zemljišta i uvjeta na organskim farmama su česte i detaljne.
U organskoj proizvodnji poseban pažnja se posvećuje uvjetima u kojima se čuvaju životinje. Njima je neophodno osigurati život u takvom okruženju koje je najpribližnije prirodnim uvjetima. Sloboda kretanja, sigurna paša, kvalitetna hrana, udoban i topao smještaj samo su neki od humanih uvjeta koje organska poljoprivreda pruža životinjama.
Organska proizvodnja hrane ne šteti okruženju i ne zagađuje okoliš. Sva sredstva za prehranu i zaštitu biljaka su potpuno prirodna, ne oslobađaju prekomjerne količine ugljičnog dioksida i kao takva nemaju negativan utjecaj na okoliš. Naprotiv, proizvodnja voća i povrća, mesa i mlijeka, kao i svih drugih organskih proizvoda utječe na poboljšanje ekoloških uvjeta i životno okruženje čini zdravijim.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)