Sarajevo decenijama u borbi sa smogom

Zbog magle i zagađenja postojala ideja da se dijelovi Trebevića uklone ili rasijeku

Hronika 25.12.16, 17:23h

Zbog magle i zagađenja postojala ideja da se dijelovi Trebevića uklone ili rasijeku
Ne bi to bilo tako da ova dolina nije doživjela industrijski razvoj šezdesetih godina, kao i naglu gradnju prema zapadu

 

Sarajevo je poznato po svojim specifičnim obilježjima i pojavama. Neka su planinsko okruženje i kontinentalna klima, kao i snijeg. Oci našeg grada iskoristili su tu klimu i snijeg te Sarajevo uvrstili u red olimpijskih gradova. Tako, naizgled malo, Sarajevo postade veliki grad, za koji se čulo u čitavom svijetu, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

 

Uz sve te ljepote, zima donosi i probleme, kao što je zagađenje zraka, koje nastaje kada se domaćinstva moraju zagrijavati. Kako bi kotlina "disala", Sarajevo je nagrađeno vjetrom koji se formira na području Romanije i intenzivno propuhuje našom dolinom, piše Avaz

 

- Taj lagani vjetar Osmanlije su prozvale bakijaš, od riječi “baki”, što znači vječiti. Ljeti hladi grad, a zimi pročišćava nagomilanu maglu, koja je povezana s, prljavom havom, kako su nekad zvali smog. Riječ “smog” nastala je od dvije engleske riječi “smoke”, što znači dim, i “fog”, magla – navodi Garibija. 

 

Smog je česta tema u gradu koji je, nažalost, jedan od najzagađenijih u Evropi. 

 

- Ne bi to bilo tako da ova dolina nije doživjela industrijski razvoj šezdesetih godina, kao i naglu gradnju prema zapadu. Nicanjem novih naselja oslabio je vjetar bakijaš i skoro potpuno se zaustavio na magrebu, odnosno na zapadnom kraju grada, kako se nekada zvala linija gdje su danas Marindvor, Kovačići i Grbavica – objašnjava Garibija.

 

Socijalističke vlasti htjele su da, zajedno sa svojim stručnjacima, propuhivanje pojačaju vještačkim putem. Čak je bilo nebuloznih ideja da se dijelovi Trebevića uklone ili rasijeku da bi se stanovništvo spasilo od zagađenje zraka. Ti problemi natjerali su vlasti da uvedu mjerenja zagađenja još 1964. godine. Vodio ih je Institut za zdravstvo, a od 1967. i Republički hidrometeorološki zavod BiH. 

 

- Brzo poslije toga, 1972. godine, uvedene su prve mjere za smanjenje zagađenja, odnosno standarde za prodaju ogrjevnog uglja. Tada se uvode i filteri, dovodi plinovod, što je bio jedan od najznačajnijih koraka. Tako je naš grad jedno vrijeme malo prodisao – ističe Garibija.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)

BLIN
KOMENTARI