Evropski komesar za proširenje u intervjuu otkriva

Johannes Hahn: Postoje mogućnosti da se Ustav BiH mijenja, a ovo pitanje je trenutno u...

Front 10.12.16, 11:28h

Johannes Hahn: Postoje mogućnosti da se Ustav BiH mijenja, a ovo pitanje je trenutno u...
Bez zapadnog Balkana, EU, kao unija za mir, sigurnost i prosperitet, unija vrijednosti kao što su demokratija, jednakost i ljudska prava širom kontinenta, nikada neće biti potpuna. Narodi i zemlje zapadnog Balkana dijele istu kulturu, identitet i istoriju i pripadaju s nama EU, rekao je Hahn

 

Narodi i zemlje zapadnog Balkana dijele istu kulturu, identitet i istoriju sa zemljama i narodima u EU, rekao je Johanes Hahn, evropski komesar za proširenje, povodom predaje upitnika u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".

 

"Privrede EU i zemalja zapadnog Balkana su međusobno povezane. Dijelimo iste ciljeve ekonomskog prosperiteta i to je razlog zašto je EU takođe proširila svoj interes na omogućavanje zemljama zapadnog Balkana da budu ekonomski spremne za ulazak u EU", rekao je on. Dodao je i da su tu zajednički izazovi poput terorizma, borbe protiv organizovanog kriminala, migracije i druge teme.

 

S novim pristupom EU u 2014. godini, ideja je bila da je najbolja motivacija da se pokrenu bh. političari da se vežu reforme s finansijskim potrebama. Budući da je druga tranša MMF-a ugrožena zbog nemogućnosti vlasti da se dogovore o akcizama, čini li se da taktika ne uspijeva? Jeste li zabrinuti da bi političari ponovo mogli blokirati?

 

Obnovljeni pristup EU podrazumijevao je prevazilaženje zastoja koji su dugo blokirali evropski put BiH te stavljanje socioekonomskih reformi u prvi plan. Sve se to desilo u svjetlu masovnih protesta građana koji su samo naglasili krhkost socioekonomske situacije. I dalje smatramo da unapređenje ekonomije i životnog standarda građana treba da bude prioritet bh. političkih lidera. I ne, ovaj pristup nije podbacio. Svi smo vidjeli u proteklih godinu dana da je BiH napravila postojane iskorake na svom evropskom putu. Postignut je i te kako značajan napredak. Došli smo do vrhunca tog procesa sada, kada je upitnik Evropske komisije u rukama vlasti BiH. Otvaramo jedan veoma važan proces, proces koji mora da teče paralelno sa prijeko potrebnim socioekonomskim oporavkom.

 

Pitanje oko kojeg se okrećemo cijelo vrijeme je kako na najbolji način zadovoljiti tri konstitutivna naroda u BiH - koliko autonomije za Srbe, kako riješiti zabrinutost Hrvata vezanu za njihov položaj i održati funkcionalnost države u cjelini. Čini se da sama Agenda ne može odgovoriti na ta pitanja. Koje je Vaše mišljenje?

 

Reformska agenda je osmišljena kako bi pokrenula proces modernizacije domaće privrede. Njena svrha je da stvori nova i bolja radna mjesta, dobrobiti i prilike za građane. Previše je socioekonomskih problema, uključujući izrazito visoku stopu nezaposlenosti mladih, koji zahtijevaju kontinuirani rad i političko opredjeljenje. Što se tiče ustavnog uređenja BiH, EU priznaje postojeće uređenje i ono će se analizirati u kontekstu odredaba pravne stečevine EU tokom pripreme mišljenja o zahtjevu za članstvo. Trenutno postoje mogućnosti izmjene Ustava i te su procedure jasno utvrđene. Međutim, ovo pitanje je u rukama BiH.

 

Da li je koncept "tri konstitutivna naroda" u skladu s EU normama?

 

Zaštiti ljudskih prava i prava manjina pridajemo veliki značaj, kao jednom od temelja politike proširenja EU. Pozivamo vlasti da iznađu rješenja koja će omogućiti svim građanima u BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, da u potpunosti uživaju svoja prava, uključujući pasivno biračko pravo. Evropska komisija će posebnu pažnju posvetiti stanju sprovođenja presude "Sejdić i Finci protiv BiH" u procesu izrade mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo.

 

Šta Vas najviše zabrinjava u BiH? Da li je to neefikasnost institucija, visoka stopa korupcije, etničke tenzije? I jesu li ta pitanja rješiva u kratkom vremenu, potrebnom za naše evropske integracije?

 

U našem izvještaju nedavno smo istakli određen broj neriješenih pitanja. Prioriteti i dalje ostaju jačanje vladavine prava i javne uprave, kao i unapređenje dalje saradnje svih nivoa. U izvještaju se takođe daju konkretne preporuke kojim bi trebalo da se vode reforme potrebne u BiH - iste te reforme će približiti BiH EU. Ali, dopustite mi da ostanem optimista, jer je ova zemlja ostvarila dobar napredak u proteklih godinu i po dana. Naša interakcija bila je dosta dinamična: počevši od usvajanja Reformske agende, stupanja na snagu SSP-a, potom podnošenja aplikacije za članstvo, završetka pregovora o adaptaciji SSP-a, i konačno, procesa izrade mišljenja, uključujući i upitnik. To je mnogo više nego u ranijim godinama. U cijelosti smo opredijeljeni nastavku podrške procesa evropskih integracija u BiH, provođenju Reformske agende i oporavku privrede. To je ono što građanima treba i što očekuju da vide. Pregovori o proširenju nisu tek puka procedura. Ovdje je prvenstveno riječ o samom procesu kroz koji zemlja prilagođava svoje zakonodavstvo i što je još i važnije, samo društvo i način na koji se stvari rade. A u tom procesu je sve međusobno povezano. Treba nam vladavina prava i efikasna javna uprava za stvaranje odgovarajućeg poslovnog okruženja za privlačenje direktnih stranih investicija, podsticaji za preduzetništvo, zaustavljanje "odliva mozgova" i njegovo preokretanje u povratak kvalifikovanih, ali i stvaranje novih radnih mjesta. Kroz ovaj proces postajete spremni za ulazak u EU, ali prije svega nudite bolji kvalitet života svojim građanima, posebno mladima.

 

Nije tajna da mnoge zemlje EU imaju određene rezerve kada je riječ o članstvu naših balkanskih zemalja. Kako biste Vi uvjerili građane EU da će proširenje na zapadni Balkan biti dobro za Evropu?

 

Bez zapadnog Balkana, EU, kao unija za mir, sigurnost i prosperitet, unija vrijednosti kao što su demokratija, jednakost i ljudska prava širom kontinenta, nikada neće biti potpuna. Narodi i zemlje zapadnog Balkana dijele istu kulturu, identitet i istoriju i pripadaju s nama EU. Osim toga, privrede EU i zemalja Zapadnog Balkana su međusobno povezane, imajući u vidu da je EU glavni trgovinski partner zemljama u regiji. Dijelimo iste ciljeve ekonomskog prosperiteta i to je razlog zašto je EU takođe proširila svoj interes na omogućavanje zemljama zapadnog Balkana da budu ekonomski spremne za ulazak u EU i uživanje obostranih pogodnosti članstva u EU. Konačno, tu su i zajednički izazovi koji zahtijevaju zajedničko djelovanje i politike. Terorizam, borba protiv organizovanog kriminala, migracije, čistiji okoliš i bolja transportna infrastruktura bolje se rješavaju zajedno nego odvojeno, a ja se unaprijed radujem daljoj saradnji sa svim zemljama Balkana, uključujući BiH, po ovim pitanjima. 

 

(Nezavisne.com/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)

 

 

 

BLIN
KOMENTARI