Izvor: Vremeplov.ba
Pogled u prošlost je proces koji nikad ne staje i uvijek se nadograđuje. Piskom lokomotive na dan 1. avgusta 1891. godine, uz svetkovinu i pucanje topova sa obližnjih brda označi se dolazak prvog voza u Sarajevo iz pravca Metkovića. Ovim dolaskom južne pruge u grad Sarajevo okončan je „gigantski projekat i predat na korištenje stanovnicima države“. Neretvanska pruga građena je punih sedam godina. Ove 2016. godine, novembra mjeseca, obilježava se 75 godina postojanja uzanog (0,76 m) i 50 godina normalnog kolosijeka (1.435 m), odnosno 125 godina redovnog željezničkog saobraćaja na ovoj veoma važnoj pružnoj komunikaciji računajući vrijeme od dolaska prvog voza u Sarajevo.
Ovim člankom pozivamo sve generacije, za odmor i dušu, da nešto nauče, prisjete se djetinjstva i mladosti te uz priložene stare fotografije osvrnu na prošlost, istinitu, na jednu drugačiju i (ne)običnu priču o istoriji željezničke pruge Sarajevo – Metković – Ploče.
 |
U novinskoj vijesti objavljenoj u mostarskom “Novom Hercegovačkom Bosiljku“, od 30. avgusta 1884. godine stajalo je: “Glasa se da će opća radnja željeznice Mostar- Metković započeti 8. idućeg mjeseca, te do 30. travnja 1885. mora biti izručena sa svim gotava državi“.
Uz zvuke pijuka i lopata po tvrdom hercegovačkom kamenu i odzvanjanju metalnih šina od silnih zakucavanja klinova u drvene pragove otpočinje burna istorija postojanja uskotračne pruge od mjesta kopnene luke u Metkovićima do Mostara i dalje sve do Sarajeva. Ova pruga u željezničkim kartama upisana je imenom Neretvanska pruga ili Narentabahn na njemačkom.
 |
Naime, toga dana otpočinju prvi radovi na izgradnji željezničke pruge uskotračnog kolosijeka dionice od Metkovića do Mostara. Gradnja pruge trajala je oko deset mjeseci u izvođenju od strane preduzeća Karla V. Schwarza iz Beča i predata u javni saobraćaj 14. juna 1885. godine. Po dovršenju pruge promet na njoj povjerila je Zemaljska vlada posebnoj upravi sa sjedištem u Mostaru dok je produženjem željeznice do Sarajeva za upravljanje cijelom linijom 1891. godine upravljala Direkcija u Sarajevu kao predhodnica Direkcije bosanskohercegovačkih državnih željeznica osnovana 1895. godine (BHStB – Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahn 1883.-1908. g.).
Početkom 1887. godine, otpočinju radovi na pružnoj dionici Mostar – Jablanica – Rama – Ostrožac i puštena je u javni saobraćaj 22. avgusta 1888. godine. Dio pruge od Ostrošca, Lisičića do Konjica završena je i puštena u promet 10. novembra 1889. godine.
 |
Dio pruge od Konjica do Sarajeva za građevinare se postavio težak zadatak kako riješiti problem prelaska vododijelnice između sliva rijeke Neretve i Bosne. Kao tehničku izvodljivost odabrana je varijanta preko Ivan Sedla u dužini od 79 kilometara (drugom varijantom preko prevoja Pogorelice sa tunelom od 895 metara, kroz mjesto Fojnicu do Visokog u dužini od 96 km se odustalo) kroz tunel dugog 648 metara uz savlađivanje velikog uspona, odnosno pada, od maksimalno 60 promila gdje je predviđena upotreba zupčanice kako od Konjica (Podorašac – Bradina u dužini od 8,1 km) u pravcu Ivan Sedla, tako i sa Ivan Sedla prema Pazariću (Bradina – Raštelica i Tarčin – Pazarić od 10,7 km).
Cijela linija do Sarajeva u dužini od 178,4 km bila je završena 1. avgusta 1891. godine, tako da je konačno u cijelosti uspostavljena željeznička veza Sarajevo – Metković. Kako se Mostar željezničkom prugom povezao sa Sarajevom iz Mostara se moglo putovati do Beča, Budimpešte, Praga, Pariza pa čak i do Istanbula čuvenim vozom „Orijent expressom“.
 |
Dobro je spomenuti da je car Franjo Josip I prilikom zvanične posjete Sarajevu specijalnim kraljevskim vozom (Budimpešta – Brod – Doboj – Sarajevo, 30. maja 1910.g.) se dovezao u Mostar 3. juna i isti dan se vratio. Također, prestolonasljednik Franz Ferdinand prilikom posjete Bosni i Hercegovini, 23. juna 1914. godine, iz Metkovića do Sarajeva doputovao posebnim vozom. Kako je poznato iz istorije na njega je izvršen atentat i ubijen 28. juna, a njegovo tijelo je prebačeno vozom do Metkovića 30. juna 1914. godine.
Rijetke stare fotografije i nastavak priče pročitajte OVDJE.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)