Znate li da ono što objavljujete na društvenim medijima govori mnogo više nego što mislite o onome što se mota po vašoj glavi? Ovom se mišlju nedavno pozabavio portal BBC future koji se bavi savremenim globalnim trendovima i općenito temama koje izazivaju širi globalni interes, a tiču se tehnologije, industrije, inovacija na različitim poljima ljudskog djelovanja itd.
DEPO Portal donosi vam njihove zaključke u nedavno objavljenom članku posvećenom aktivnostima na društvenim mrežama kao globalnom fenomenu koji otkriva važne činjenice o mentalnom zdravlju, što pojedinaca, što širih zajednica.
Priredila: Maja RUČEVIĆ
"Što vam je na umu?" - ovom rečenicom Facebook svakodnevno pozdravlja svojih 17. milijardi aktivnih korisnika. Ali, to je također i pitanje koje nebrojeni psihijatri, psiholozi i savjetnici pitaju svoje pacijente i klijente na početku svake sesije. Pitamo to i svoje prijatelje i članove porodice kada izgledaju zabrinuto.
Naše aktivnosti na društvenim mrežama (a da smo mi sami toga vrlo često nesvjesni) daju prilično jasan uvid u naše mentalno zdravlje. Stoga ne čudi da stručnjaci čiji je posao da se o tom zdravlju brinu sada sve više istražuju kako te signale mogu iskoristiti ne bi li 'izmjerili emocionalni puls' pojedinaca, zajednica, nacija i različitih skupina.
Ovo je ujedno i jedna od tema o kojoj će se raspravljati na BBC-evom sumitu Future's World Changing Ideas koji će ovog novembra biti održan u Sidneyu.
ŠTO DRUŠTVENE MREŽE GOVORE O VAMA: Tipovi objava koje dijelimo sa drugima i koliko ih često dijelimo govori više o našim životima nego same riječi.
Studija sprovedena na 555 američkih Facebook korisnika pokazala je da ekstrovertni ljudi objavljuju puno više sadržaja o svojim svakodnevnim aktivnostima i čine to mnogo češće nego ostali.
Ljudi s nižim samopouzdanjem puno češće objavljuju sadržaje o trenucima koje provode sa svojim ljubavnim partnerom.
Neurotični pojedinci se Facebooku okreću radi potvrde o svojoj ličnosti i dobijanja pažnje, dok se ljudi s narcisističkim aspiracijama najčešće vode statusima o svojim postignućima, kao što su primjerice oni vezani za dijetu ili vježbanje u teretani.
Jenda druga studija pokazala je također da su ljudi koji objavljuju puno selfija najčešće narcisoidni i podliježu određenim psihopatologijama, dok oni koji često digitalno obrađuju svoje fotografije pate od manjka samopouzdanja.
KORISTE LI LJUDI DRUŠTVENE MREŽE KAO TERAPIJU: Svako ko je bar jednom 'hejtao' u nekom ljutitom FB statusu ili pak na Twitteru ostavio neki prazni status u tri ujutro zna da postoji neka vrsta autoterapije koja se odvija na društvenim mrežama. No pitanje je da li je to samo vapaj u praznini koji samo produbljuje vaše probleme umjesto da vam pomaže?
Istraživanje koje je sproveo Australia Black Dog Institute bavilo se dva mjeseca tweetovima koji otkrivaju rečenice ili pojmove koje ljudi rabe, a koji su povezani sa suicidalnim mislima. Softveri bi, pokazalo se, mogli upućivati na pozive upomoć pa čak i situacije gdje je potrebna pomoć ljekara.
Jednako tako, manjak interesa za sudjelovanje u aktivnostima korisnika društvenih mreža također ukazuje na mentalne probleme. U jednoj studiji korišten je Bluetooth indikator koji je mapirao uzorke mrežne povezanosti mladih ljudi, te se pokazalo da su oni koji izbjegavaju društvene mreže često itekako skloni depresiji.
OTKRIVAJU LI DRUŠTVENE MREŽE VEĆE I OZBILJNIJE EMO-TRENDOVE: Zajednice, nacije i cijelo čovječanstvo uopće prolaze kroz velike i uspone i padove. U organizaciji Black Dog Instituta i australijske znanstvene agencije CSIRO izveden je eksperiment vezan za emocionalni puls čitave planete nazvan 'WE FEEL" inicijativom. Prateći javni Twitter servis te korištene emocionalne pojmove nasumičnim izborom 1% uzorka javnih twitova, analiziran je prosjek od 19 000 twitova po minuti da bi se uspostavio zaključak kako se Twitter zajednica osjeća u svakom trenutku.
Rezultatom je dobivena mapa koja pokazuje relativni postotak raznih emocionalnih stanja - iznenađenje, radost, ljubav, tuga, ljutnja, strah - u različitim krajevima svijeta. To je otkrilo kako variraju različita emocionalna stanja u odnosu na velike nacionalne i globalne događaje.
Slično istraživanje pod nazivom The Hedonometer Project također je pratilo Twitter da dobije uvid u relativnu 'sreću' koja se provlači kroz objave na različitim jezicima. Istraživali su 10 000 najčešće upotrebljavanih riječi u jezicima, a onda pitali izvorne govornike da ocijene svaku riječ na ljestvici pozitivnosti i negativnosti.
Analiza je pokazala da u korištenim jezicima nacija (francuski, arapski, engleski itd.) portugalski i španski najviše teže ka 'sretnom' izričaju.
Taj se tim sada bavi i mjerenjem sreće na Twitteru apropo velikih događaja koji se dešavaju u Americi, kao i onih koji se tiču socioekonomskog statusa, demografije itd.
Defintivno, 'pad sreće' se očitovao kad se radi o američkim predsjedničkim izborima te razvodu popularne Brangeline, ali se zato porast očitovao vezano za temu legalizacije istospolnih brakova.
Kako bilo, sljedeći put kad poželite nešto objaviti na društvenoj mreži, obratite pažnju na to kako to radite jer to o vama govori mnogo više nego što mislite!
SAKUPLJAČI LAJKOVA ISPRAZNIH ŽIVOTA: Ok, za sve ljude koji imaju preko osamnaest godina, korištenje društvenih mreža je stvar njihove vlastite odgovornosti, budući da su odrasli. Kako ćete dijeliti svoje aktivnosti na mreži, vaša je stvar. Ali zapitajte se ponekad što je ustvari iza toga, što to stvarno govori o vašem životu.
Željeli vi to priznati ili ne, mnogi od nas pretvorili su se u sakupljače lajkova, a da nismo ni svjesni. Da li je stvarno potrebno podijeliti svaki tren naše privatnosti sa društvenom internet zajednicom? Ili to činimo samo iz nastojanja da se svidimo drugima, dok su naši životi nešto sasvim drugo, potpuno neusklađeno s onime što dijelimo 'na mreži'?
Ovakva razmišljanja možda će vam najbolje dočarati kratki film koji možete pogledati u prilogu:
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)