Osim žitarica, kao dio zdrave prehrane mediji i zdravstvene ustanove nametnuli su nam biljna ulja i margarin. Za margarin se tvrdi da je zdrav za srce, snižava kolesterol i tlak, pomaže kod mršavljenja i poboljšava zdravlje u svakom pogledu. Dobro zvuči, ali ima jedan problem – ovo ništa nije istina.
Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju ekstrakcijom sjemenja i zrnja – soje, kukuruza, suncokreta ili repice. Ekstrakcija nije isto što i prešanje, čime se dobiva maslinovo i kokosovo ulje, već je to kemijsko odvajanje ulja uz pomoć kemijskih otapala, najčešće hexana. Visoka temperatura u procesu prerade ulja uništava u njima vitamine i antioksidante i nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Ta ulja su već u startu užegla i nezdrava.
Zatim se na brutalan kemijski način, postupkom hidrogenizacije ili očvršćivanja, tekuća ulja mijenjaju u čvrst oblik, uz upotrebu nikla kao katalizatora. Ostaci kemikalija koje se koriste u preradi ulja i margarina ostaju u gotovom proizvodu. U postupku hidrogenizacije nastaju transmasti za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje.
Masnoće su građevinski materijal za staničnu stijenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom znanstveniku s područja stanične biologije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne transmasti, ona više ne radi na normalan način. Ovo povećava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti, neplodnosti i mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene, trans masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima, kolačima, sladoledu, mnogim vrstama čokolade i u čipsu.
Mnogi proizvođači tvrde da su prestali s postupkom hidrogenizacije te da margarin učvršćuju drugačijim postupkom promjene masnih kiselina, gdje se molekule masnoće najprije razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. No, i te masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive.
Osjetljive višestruko nezasićene masne kiseline u margarinu već su od starta užegnute (oksidiraju pod djelovanjem temperature, pritiska, zraka i svjetla), pa je ovo mazivo vrlo neugodna mirisa i ružne sive boje. Da bi se uklonio ružni miris, margarin se ispire parom i deodorira, a uz pomoć kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje izbjeljuje se kako bi se uklonila ružna siva boja. Nakon svega dodaju se umjetni okus i umjetna žuta boja, proizvod se pakira kao ”zdravija alternativa maslaca” i dostavlja na police supermarketa. …
Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:
ekstrakcijski benzin heksan, u određenoj količini eksplozivan, oštećuje živce
aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
kaustična soda
metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije
metanol (stvara se od natrij-metilata u postupku promjene masnih
kiselina)
izbjeljujuća sredstva
PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin.
Pored svega, margarin se sastoji od biljnih ulja u kojima prevladava omega-6, što pridnosi prekomjernom unosu omege-6 u odnosu na omegu-3. Ova neravnoteža izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti.
Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.
Možete napraviti eksperiment i ostaviti jedan komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca će vrlo brzo nestati, jer će postati hrana raznim životinjama, kukcima i mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi, ali margarin će ostati netaknut.
Ne zbog toga što je zdrav za srce, već samo zbog toga što je industriji isplativ, mediji će i dalje reklamirati margarin jer su i oni plaćeni za to. Novac vlada svijetom, ali ipak svaki pojedinac sam odlučuje gdje će uložiti svoj novac. Zato budite svjestan potrošač, a ne žrtva i ne kupujte hranu koja to nije.
(Slobodnadalmacija.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)