PUT DO OBNOVE BIH

Sudbine velikih bosanskih kraljeva: O čemu svjedoči srednjovjekovni grad Bobovac?

Nedjeljni magazin 23.10.16, 14:05h

Sudbine velikih bosanskih kraljeva: O čemu svjedoči srednjovjekovni grad Bobovac?
Historiografija bilježi da su Kraljeva Sutjeska i tvrđava Bobovac bili sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanjića - Tomaša i Tvrtka, a ovaj grad je neraskidivo vezan i za sudbinu svete Katarine, u narodnom predanju poznate kao posljednja bosanska kraljica

 

Grad Bobovac kao prijestolno mjesto bosanskih kraljeva jeste nezaobilazna historijska činjenica koja svjedoči o srednjovjekovnoj baštini Bosne i Hercegovine i kontinuitetu njene državnosti, a u društvenoj memoriji reflektira jedinstveno duhovno, kulturno i političko naslijeđe koje može biti ključno u procesu reafirmacije tih vrijednosti.     

 

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ na kojoj su uvodničari - direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić i savjetnik načelnika općine Vareš, književnik i novinar Fuad Kovač govorili o temi „Obnovom stolnog grada Bobovca do obnove Bosne i Hercegovine“.

 

Sijarić je naglasio da grad Bobovac, uz Jajce i Kraljevu Sutjesku, te Visoko, predstavlja centralnu tačku bosanskohercegovačke historije, budući da se radi o stolnom mjestu srednjovjekovne Bosne i Huma.  

 

Podsjetio je da su historijska i arheološka istraživanja provedena od 1959. do 1967. godine, a koja se vežu za lokalitet Bobovca umnogome obogatila znanja i sliku o srednjovjekovnoj Bosni, odnosno njenom položaju i ulozi u historiji južnoslavenskih naroda.

 

Sijarić navodi da je Bobovac jedan od svega nekoliko istraženih historijskih gradova od ukupno više od 300 u BiH.  

 

- Posljednja desetljeća svjedoče o svojevrsnom zastoju na tom putu, jer nema ni političke volje, ni pameti ni dovoljno organiziranih napora da se nastavi s poslovima, započetim prije više od 50 godina - kazao je on u izjavi za novinare, potcrtavajući da bi rasprava o tome mogla biti novi poticaj na tom planu.

 

Uvodničar Fuad Kovač podsjetio je da je pozicija i uloga grada Bobovca na lokalnoj razini definirana putem okvirnog projekta „Afirmacija turističkih potencijala općine Vareš“, s fokusom na kraljevski grad Bobovac kao nemjerljivo značajan historijski potencijal.

 

U sklopu tog projekta predviđeno je da se država BiH 'vrati' na Bobovac, a realizaciju ovog i brojnih podprojekata podržali su Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, kao i Federalno ministarstvo kulture i sporta.

 

Kovač ističe da je Bobovac naslijeđe svih nas, te da je dosadašnji angažman u sklopu spomenutog projekta fokusiran na animiranje svih relevantnih institucija u BiH i šire, uključujući i grad Dubrovnik s kojim je Bobovac njegovao snažne prijateljske i trgovačke veze.

 

- Namjera je da se u sklopu projekta napravi svojevrsna historijsko-turistička ruta na relaciji Bobovac - Kraljeva Sutjeska - Mile, Visoko - Jajce..., jer je to izvanredan potencijal koji treba staviti u funkciju obnovom zidina, pristupnih puteva i na druge načine - zaključio je Kovač.

 

Kako je novinare izvjestio predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović, dopisni član ANUBiH Dubravko Lovrenović se iz zdravstvenih razloga nije mogao odazvati pozivu te asocijacije, iako je ranije najavljen kao uvodničar na današnjoj sesiji. 

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u novembru 2002. godine historijsko područje “Srednjovjekovni grad Bobovac” proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

 

Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica, jugozapadno od Vareša. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša.

 

Historiografija bilježi da su Kraljeva Sutjeska i tvrđava Bobovac bili sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanjića - Tomaša i Tvrtka, a ovaj grad je neraskidivo vezan i za sudbinu svete Katarine, u narodnom predanju poznate kao posljednja bosanska kraljica.

 

(FENA/ad)

BLIN
KOMENTARI