Skupština Kantona Sarajevo na svojoj sutrašnjoj redovnoj sjednici razmatraće Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vodama Kantona Sarajevo, po hitnom postupku - što podrazumijeva da se amandmani ne mogu predlagati.

Prijedlog će za posljedicu imati smanjenje površine vodozaštitne zone, koja je već drastično ugrožena bespravnom gradnjom, divljim deponijama te planiranjem masovne izgradnje bez zadovoljenja osnovnih standarda zaštite izvorišta vode, upozoravaju iz Udruženja građana “Eko akcija“. 

Prijedlog se temelji na Elaboratu zaštite izvorišta vode za piće ''Sarajevsko polje'', koji je usklađen s federalnim Pravilnikom iz 2012. godine. Taj pravilnik propisuje vodozaštitne zone nekoliko puta manje od onih propisanih prethodnim Pravilnikom, iz 2002. godine, te onih u zemljama regiona i Evropske unije. Takva izmjena se nije temeljila ni na kakvim kredibilnim naučnim saznanjima o vremenu zadržavanja štetnih materija u vodama podzemnih rezervoara iz kojih se crpi voda za piće, navode iz Udruženja građana “Eko akcija“.

Posljedice primjene Pravilnika osjetiće se na teritoriji skoro cijele Federacije BiH. Ako se budu rukovodile Pravilnikom, lokalne zajednice će uspostavljati potpuno neučinkovite zone sanitarne zaštite izvorišta vode, sa teškim i skoro nepovratnim posljedicama po kvalitet vode.

 
Ukoliko se ovaj Prijedlog Zakona sutra usvoji, Sarajevo koje je već na rubu epidemije može očekivati katastrofalno srozavanje kvaliteta vode za piće, jer manja vodozaštitna zona znači da će tvari poput pesticida, herbicida, teških metala, nafte, fekalija i sl. znatno lakše naći put do izvorišta vode, upozoravaju iz udruženja Eko akcija te dodaju: 

- Apelujemo na poslanike kantonalne Skupštine da ovo spriječe i da se konačno pokrene preispitivanje uloge građevinsko-investitorskih lobija u kontinuiranom izigravanju slova i duha zakona, jer će ovo poigravanje sa zakonima i naučnim saznanjima, na kraju cijeli jedan grad koštati vode za piće koja je temeljno pravo svakog čovjeka. 

Dakle, da li će interesi lobija biti važniji od pitke vode za stanovnike Sarajeva?

Centralni sistem vodosnabdijevanja Sarajeva se napaja iz većeg broja različitih izvora uključujući bunarska postrojenja, izvorišta i riječne vodozahvate. 

Najvažnija izvorišta vode su bunarska postrojenja u Sarajevskom polju koja obezbjeđuju preko 75%  potrebne vode u količini od oko 72 miliona m3 vode godišnje.

Istorijat zaštite vodozaštitne zone 

1987.  je  formirana vodozaštitna  zona Sarajevskog polja u današnjim granicama.  Nakon rata dešava se eksplozija uglavnom nelegalne stambene izgradnje u neposrednoj blizini, a često i unutar same vodozaštitne zone.

2002. donesen je Federalni Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da se koriste za piće (Sl. FBiH 51/02), koji je u velikoj mjeri bio usklađen sa sličnim dokumentima u  regionu i zemljama EU.  Rok da se urade elaborati zaštite i utvrde nove granice vodozaštitne zone u Sarajevskom polju bio je jedna godina. Elaborat zaštite izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” nije urađen u predviđenom roku. Umjesto toga, došlo je do nastavka nelegalne gradnje, ovaj put i na Bjelašnici (turističko naselje Babin Do uopće nema obaveznu okolinsku dozvolu)  koja je na kraju dovela i do pojave fekalnih bakterija u vodama Vrela Bosne. 

2010. Kanton Sarajevo donosi vlastiti Zakon o vodama. 

2012., novembar  Federalno ministarstvo za šume, vodoprivredu i poljoprivredu, bez javne rasprave, donosi novi federalni Pravilnik (Sl. FBiH 88/12) u kojem su granice II i III vodozaštitne zone za ovaj tip izvorišta smanjene nekoliko puta u odnosu na odredbe prethodnog pravilnika,  što je potpuno različito od granica navedenih u sličnim pravilnicima koji su na snazi u zemljama regiona i Evropske unije.  

Ovako neočekivanu izmjenu, teško je tumačiti drugačije osim kao posljedicu pritiska kojeg je na Ministarstvo vjerovatno izvršio sarajevski građevinsko-investitorski lobi, upozoravaju iz Udruženja građana “Eko akcija“ i građanske inicijative “Borba za život”.

Kako navode, posljedice primjene Pravilnika osjetiće se na teritoriji skoro cijele Federacije BiH. Ako se budu rukovodile Pravilnikom, lokalne zajednice će uspostavljati  potpuno neučinkovite zone sanitarne zaštite izvorišta vode, sa teškim i skoro nepovratnim posljedicama po kvalitet vode.

Vlada Kantona Sarajevo je neposredno nakon donošenja novog Pravilnika ubrzala aktivnosti da bi se okončala izrada Elaborata, koji je sad naprasno završen u rekordnom roku, već krajem aprila 2013.. U oktobru iste godine se organizuje “javna medijska prezentacija” na koju  su, međutim, pozvani samo mediji i predstavnici vlasti. Vlada Kantona Sarajevo krajem aprila 2014. usvaja Elaborat zaštite izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“. Potom je cijeli proces  neko vrijeme bio zakočen, jer dio Zone se nalazi unutar RS-a, pa je prema entitetskim zakonima o vodama potrebno da se donese usklađena odluka o vodozaštitnoj zoni od vlada oba entiteta.

Za javnost sadržaj Elaborata i dalje ostaje nevidljiv ali su u javnost ipak procurile informacije da je došlo do znatnog smanjenja II i III vodozaštitne zone.

Na sljedećoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo koja će se održati u utorak, 18. oktobra 2016. pred poslanicima Skupštine Kantona Sarajevo naći će se Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vodama Kantona Sarajevom, po hitnom postupku. Ukoliko se Prijedlog usvoji omogućiće donošenje Privremene odluke o zaštiti izvorišta sa privremenim mjerama zaštite, koja će vrijediti sve dok se entiteti ne dogovore. Ovim će se van snage staviti dosadašnja odluka o zaštiti iz 1987. godine.

Odmah nakon donošenja Privremene odluke, a što će se vjerovatno desiti već na jednoj od narednih sjednica Skupštine, moguće je očekivati i ekspresno usvajanje svih ostalih planskih dokumenata. To će značiti da bi prvi graditelji mogli ući u prostore nekadašnje vodozaštitne zone već sljedećeg proljeća. Sa graditeljima i građevinama, neminovno će doći i do zagađenja vode u podzemnom rezervoaru, a  onda samo je pitanje vremena kada će se voda zagađena fekalijama, teškim metalima, pesticidima itd., pojaviti i u bunarima iz kojih se crpi voda za potrebe stanovnika grada. 

Potrebno je naglasiti, međutim, da je kvalitet vode već i sada upitan zbog dugogodišnje nebrige i nikakve zaštite vodozaštitnih zona.

Pred poslanicima Skupštine Kantona Sarajevo sada je sudbinska odluka: Treba da biraju između interesa lobija i prava stanovnika grada na svima dostupnu, kvalitetnu pitku vodu. Ukoliko sitan šićar poslanika na kraju ipak nadvlada javni interes, stanovnici Sarajeva će već za nekoliko godina biti primorani da kupuju flaširanu vodu za piće, upozoravaju iz Udruženja građana “Eko akcija“ i građanske inicijative “Borba za život”.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)