Nikola Tesla, otac i izumitelj 20. stoljeća, čovjek odgovoran za sve što danas koristimo bio je vrhunski izumitelj, ali imao je i jako zanimljiv smisao za humor. Primjerice, kada ga je mama upitala koja mu se teta više sviđa on je odgovorio: "Ova je manje ružna od one druge".
Međutim, iza maske nevjeroVatnog izumitelja krio se um prepun mračnih tajni. Rijetko je spavao, a tvrdio je da mu treba samo dva sata sna dnevno. Duboko je mrzio nakit i jednom prilikom je napisao da ima nasilnu averziju prema ženskim naušnicama i da je samo pogled na bisere mu zamalo davao napade.
Nije mogao dotaknuti kosu druge osobe, osim možda pod prijetnjom oružjem. Osim toga, pisao je i da mu gledanje breskve može dati vrućicu. Najekstremniji slučajevi su bili kada je bio potpuno opsjednut bijelim golubom za kojeg je bio uvjeren da komunicira s Teslom. "Bilo je trenutaka kada je bio najpopularniji čovjek u gradu, a ponekad je izgledalo da samo želi biti sam u mračnoj hotelskoj sobi", rekao je Bernard Carlson, autor knjige Tesla: Izumitelj elekričnog doba.
Ekscentričnost je bila Teslina i najveća mana. Briljantni izumitelj osmislio je način za bežičnu komunikaciju i izradio je model broda na daljinsko upravlja. Sve je to napravio prije početka 20. stoljeća i desetljećima prije nego što je bežična komunikacija postala normalna stvar.
Sve te praktične stvari odbacio je kako bi se bavio izgradnjom tornja za bežični prijenos električne energije. Početni kapital dao je bankar J.P. Morgan, ali uskoro se novac istopio, a Morgan nije htio davati više novca. Morgan nije vidio načina za zaradu na besplatnoj električnoj energiji.
"Morgan je navikao postaviti mjerač na sve stvari i onda tako zarađivati", ispričao je za Ozy Marc Seifer, autor Tesline biografije. S druge strane bio je idealist u liku ekscentričnog izumitelja koji nije vjerovao u polovična rješenja. Propali projekt bio je početak konačnog pada Nikole Tesle.
U 86. godini, Tesla je umro sam, u teškom siromaštvu i gotovo zaboravljen u hotelu New Yorker.
Na najteži mogući način naučio je da nije dovoljno samo imati ideju ili izum. "Izumitelj mora pronaći način kako uvećati izum. Inače neće promijeniti svijet", dodaje Carlson.
(Express.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)