Piše: Maja RUČEVIĆ

Svaki građanin Sarajeva, a i širom BiH, baš kao i znatiželjni turisti, svjestan je ogromnog značaja Gradske vijećnice. Taj monumentalni svjedok kulture i historije na Mustaj-pašinom mejdanu, nedaleko od Baščaršije, najreprezentativniji je objekat austrougarskog perioda u BiH.

Odolijevala je vremenu, smjenama režima, ratovima i svima koji su kulturnu baštinu u BiH pokušali oskrnaviti. Nakon kriminalnog razaranja 1992., Vijećnica je u novom ruhu zasjala 2014. godine, a za njeno ponovno dizanje iz pepela uveliko su zaslužni EU poticaji i višemilionska sredstva izdvojena za obnovu ovog impresivnog spomenika kulturne baštine.

DEPO Portal donosi priču o naporima i ulaganjima u obnovu Vijećnice, ali i o drugim projektima zaštite historijskog naslijeđa koji su podupirana iz EU fondova.

KULTURA JE NAJJAČI GENERATOR POMIRENJA: Devetog maja 2014. pred brojnim domaćim i stranim pripadnicima javnog života u BiH, nakon pune 22 godine, koliko je proteklo od razaranja do njene obnove, ponovo je svečano otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu. Na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Nije bilo boljeg dana za uskrsnuće ovog bh. dragulja.

Vandalski zapaljen od strane Vojske Republike Srpske u ljeto '92.,ovaj je nacionalni spomenik izgubio gotovo dva miliona knjiga, ali to nije sve. Brutalno je uništena čitava jedna skladna vizija arhitekture, kulture, edukacije, historije, a posljedično i suživota na koji je ovaj prostor bio navikao.

Istraživali smo: Zašto je danas (i za koga) važna obnovljena Vijećnica, na koji način i kolikim iznosima EU pomaže očuvanje baštine te kakav to utjecaj ima na pomirenje i reanimaciju suživota u BiH?

- Vraćanje ovog dragulja gradu, Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, predstavlja trajnu poruku solidarnosti građana Evropske unije sa građanima BiH, a posebno sa gradom Sarajevom. Zaštita kulturne baštine od ključne je važnosti za sve nas. Ona nam daje osjećaj pripadnosti, obogaćuje društva i zajednice te promovira uzajamno poštivanje i razumijevanje. Imajući u vidu nedavnu prošlost BiH, zaštita njene kulturne baštine ima istinsku ulogu u podršci gradnje povjerenja i pomirenja, istakao je tadašnji specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen na svečanom otvorenju.

14 MILIONA EURA ZA KULTURNU BH. BAŠTINU: Evropa je prepoznala višestruki potencijal koji ima BiH, što potvrđujeu i njena ulaganja u očuvanje bh. kulture.

- Kulturna baština obogaćuje živote građana i važan je resurs za ekonomski rast, zapošljavanje i socijalnu koheziju te nudi potencijal za revitalizaciju urbanih i ruralnih područja i promoviše održivi turizam. Zaštita i promocija kulturne baštine ima potencijal da bude dio izgradnje zajedničke vizije budućnosti na temelju zajedničkih vrijednosti koji dijeli EU. Od 2008. godine, EU je osigurala 14 miliona eura za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine u BiH, u skladu sa Strategijom kulturne politike BiH i ciljeva Ljubljanskog procesa., pojašnjava za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Koliko je koštala obnova Vijećnice?

Obnavljanje Vijećnice trajalo je nepune dvije decenije, no na početku ovog projekta predviđanja su bila da će trajati znatno duže. Šta su u tom smislu značila sredstva EU? - U 18 godina obnove Vijećnice, osim Grada Sarajeva, niko nije bio spreman preuzeti odgovornost za kompletan projekat obnove i dovesti ga do kraja, kažu za DEPO Porta iz Gradske uprave Sarajeva. Tako Grad Sarajevo 2006. godine preuzima ulogu lidera u pokretanju obnove Vijećnice, pokreće aktivnosti koje se odnose na izradu idejnog i izvedbenog projekta, aplicira prema IPA fondovima Evropske unije, lobira unutar i izvan Bosne i Hercegovine... - Sve to, da bi u konačnici Grad Sarajevo iz svog budžeta, budžeta drugih nivoa vlasti, EU, te od naših prijatelja i partnera osigurao 23 miliona KM, koliko je sveukupno utrošeno u obnovu ovog svjetskog simbola susreta civilizacija,  zaključuju iz sjedišta gradskih vlasti.

A koliko je kompleksan i delikatan rad na restauraciji ovakvog historijskog blaga, znaju vjerovatno samo slikari, arhitekti, istraživači i svi vrijedni radnici u čijem konačnom rezultatu sada uživamo svi.

JUNACI RESTAURACIJE: Glavni arhitekta projekta obnove Ferhad Mulabegović smatra da je prava šteta učinjena ovom spomeniku, ustvari, najbolje bila vidljiva iznutra. 

- Šteta koju smo mi gledali izvana ovih 18 godina zapravo nije odražavala pravo stanje. Prava šteta na tom objektu bila je iznutra.
 

A na pitanje kako je bilo raditi tako zahtjevan posao kao što je obnova Vijećnice, Mulabegović odgovara:

- Bilo je i teško i bila je velika odgovornost raditi na restauraciji ovakvog objekta. Iz naših ekonomskih razloga i situacije, obnova je rađena dosta dugo, čak 18 godina. Austrijska uprava izgradila je Vijećnicu za četiri godine. Izvorna dokumentacija i projekt nije pronađen, ali mi smo istražujući po arhivima u Sarajevu i drugim gradovima uspjeli pronaći dio dokumentacije.

Arhitekta Nedžad Mulaomerović, također jedan od sudionika u obnovi sarajevske Vijećnice, pojašnjava:

- Velike zasluge imaju i izvođači, nadzorni organi, svi ljudi koji su učestvovali u ovom projektu. Obnoviti Vijećnicu nije bio jednostavan zadatak.... Ljudi su poprilično izgubili osjećaj šta je Vijećnica, kako ona izgleda iznutra i koje to bogatstvo ona ima. Vijećnica je sada nova, ali kada se uđu u nju, ljudi imaju osjećaj da se vrijeme vratilo 120 godina unazad.

Kad je podignuta, pred nešto više od stoljeća, mnogi su stanovnici Sarajeva bili kritični, zamjerajući joj 'odskakanje' od okolnog stila građevina. S vremenom ova ljepotica u pseudo-maurskom stilu postaje simbolom grada, a njena teška ratna sudbina prepoznata je širom svijeta.

VRIJEDNOSTI KOJE JE PREPOZNALA I EVROPA: No Vijećnica nije jedina znamenita baština kojom se BiH može, i mora pohvaliti. Stoga i Evropska unija nastavlja da potpomaže taj veliki kulturno-hoistorijski potencijal, a među značajnim projektima koji su podržani sredstvima EU fondova nalaze se i:

• Gradska vijećnica u Novom Gradu (1 milion eura), koja je završena u maju 2013. godine.

• Građevina kulturne baštine u Stocu (1,5 milion eura), završena u septembru 2013. godine.

• Tvrđava Kastel u Banjaluci (3,7 miliona eura), završena  2016. godine.

- Svi ovi objekti i njihovi popratni sadržaji su od velike važnosti, ne samo za Bosnu i Hercegovinu i regiju jugoistočne Europe, već su dio i šire evropske priče, napominje Jamila Milović-Halilović.

Umjesto širenja ratne huškačke retorike koja koja oblači našim političkim nebom, okrenimo se procesu pomirenja i cijenimo ogromne vrijednosti koje nesumnjivo imamo.

Nacionalne manjine, inkluzija, turizam...

U okviru zaštite bh. historijskog naslijeđa u Sarajevu i BiH izdvajaju se i projekti za nacionalne manjine, razvoj turizma, prekograničnu saradnju... 1. Tokom 2015.godine Grad Sarajevo je implementirao projekat „Dani nacionalnih manjina u Sarajevu“ s ciljem da da se udruženjima koja okupljaju nacionalne manjine u bh. prijestolnici omogući predstavljanje njihovog rada, projekata, kulture, tradicije, kuhinje, rukotvorina, umjetnosti i drugih aspekata njihovog identiteta. „Dani nacionalnih manjina“ predstavljaju zajednički projekat Vijeća Evrope i Evropske unije koji su ga finansirali sa 18.000 eura. 2. U 2014. godini Grad je realizirao prekogranični projekat BiH - Srbija "Podrška saradnji, inkluziji, edukaciji i promociji romske kulture u BiH i Srbiji - SA-ŠA", kojeg finansira EU u iznosu od 140.000 eura. Cilj manifestacije je promovisanje kulture i tradicije Roma na području BiH i Srbije. 3. U periodu od 2009. do 2012. godine realiziran je projekat pod nazivom „Razvoj kulturnog turizma u Mostaru, Sarajevu i Skoplju", s ciljem podupiranja razvoja starih zanata i proširenja turističkih potencijala pomenutih gradova, a za šta je utrošeno tokom tri godine 848.845 eura.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)