U sarajevskoj kotlini, osam kilometara od centra grada, nalazi se nadaleko poznata Banja Ilidža. O njenim ogromnim ljekovitim izvorištima najbolje govori samo ime koje je dobila po turskoj riječi "iladža", što u prevodu znači - lijek.
Ljekovitost vode koja iz dubine zemlje izbija na području Ilidže poznata je od davnina, tačnije još iz doba Rimljana i Turaka. Stoga je kroz prethodne vijekove nedaleko od njenih izvorišta nikao cijeli kompleks hotela koji su je pretvorili u veliko banjsko lječilište.
A ta izvorišta nadaleko su, bila i ostala, poznata po ljekovitoj sumpornoj i termomineralnoj vodi.
Stručnjaci kažu da "hipertermomineralne vode Ilidže spadaju u grupu sumporovitih voda u kojima se nalaze makro i mikroelementi (kalcijum, natrijum, kalijum, hidrokarbonati, ugljični dioksid te rijetki metali), te da se balneološka svojstva hipertermomineralnih voda koriste u svrhu liječenja reumatizma, neuralgija, anemije, kožnih i genitourinarnih bolesti".
Stoga i tradicija banjskog liječenja na Ilidži datira jos iz doba Rimljana koji nisu poznavali druge liječnike osim banja, znajući za zdravstvenu i svaku drugu vrijednost ovog mjesta, te su za svoje vladavine izgradili prvu banju o kojoj danas svjedoče rimske iskopine.
Tradiciju banjskog liječenja nastavljaju Osmanlije, nazivajući ovaj lokalitet Ilidžom, dok svoj najveći procvat Ilidžanska banja dozivljava u austro–ugarskom periodu kada je izgrađeno suvremeno banjsko lječilište, a činile su ga: Stara banja, Nova banja, Mala banja i Blatna banja.
Od starih Rimljana pa do danas prošlo je nekih 2000. godina, mnogo ratova i stradanja, seoba i različitih vladara, a ilidžanska banja i njena sumporna ljekovita voda, čija je temperatura na izvoristu 57,5 º C,nikada nisu prestale biti mjesto na kojem bolesni traže ozdravljenje, a turisti oazu mira i prirodne ljepote.
Sve do posljednjeg rata u BiH i postratnih "velikih poslovnih planova" koji su posljednjih godina gotovo potpuno izmijenili izgled, a sve više i namjenu, čuvene banje.
Na to je nedavno upozorio i Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH i kolumnista DEPO Portala, te vrsni poznavalac turističke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine, koji je o pogubnim posljedicama bahate (ras)prodaje zemljišta pisao u tekstu "Možda prodaja zemljišta oko Vrela Bosne i jeste 'po zakonu', ali evo kolika je šteta od toga...".
U njemu je, između ostalog, napisao i sljedeće:
"Vijest da je općina Ilidža prodala komad državnog zemljišta investitoru radi izgradnje stambenog objekta ne bi interesirala nikoga, da taj akt nije paradigma stupnja alavosti, neukosti i opće (ne)kulture općinske administracije koja svojim djelovanjem ugrožava temeljne vrijednosti turističkog resursa Kantona Sarajevo, a naročito ambijentalnog turističkog resursa".
Koliko će neplanska, bahata i neuka (ras)prodaja zemljišta na Ilidži, te u neposrednoj blizini (ljekovitih) izvorišta rijeke Bosne, nanijeti štete ovoj općini, Sarajevu i budućim generacijama, pokazat će vrijeme.
A kako (već) danas izgleda Ilidža, ukoliko u ovaj dio Sarajeva ne odlazite često, pogledajte u našoj fotogaleriji...
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad/Foto: Aida Begović)