Kada je nedavno ugledni njemački dnevni list “Suddeutsche Zeitung” na 2. strani svog lista objavio analizu pod naslovom “Zašto je kancelarka Merkel pohvalila reformski zamah BiH”, vladajuće strukture iz RS-a reagirale su poprilično nervozno, imputirajući čak da je neko tobože Merkelovoj “podvalio” lažan izvještaj.

Silni pokušaji takozvane ljevice u BiH, za čijom destruktivnom politikom mnoge srukture iz RS-a još uvijek žale, njihovi rigidni napori da preko potpredsjednika FBiH Milana Dunovića stalnim apelacijama Ustavnom sudu FBiH nastave svoje rušilačko djelovanje, neracionalno pokušavajući zaustaviti, ako ništa, barem usporiti sve reformske procese objelodanjuje njihove otvorene rušilačke namjere. I to sve samo zato što ih grize i jede činjenica da je snažna koalicija predvođena SDA i SBB uspjela stabilizirati stanje u FBiH, zaustaviti socijalni i ekonomski kolaps, obnoviti narušene bošnjačko – hrvatske odnose, predati kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, pa čak i čistom ekonomskom logikom natjerati i Republiku Srpsku na evropski put.

U Federaciji je BDP 3,5 % u porastu, kao i zaposlenost, a Direkcija za ekonomsko planiranje BiH predviđa još dodatnih 3,7% za sljedeću godinu. Izvoz je veći, investicije su veće, turizam vrlo nažno raste, ulaganja u poljoprivredu su povećana, cestogradnja je krenula kao i enormne investicije u elektroenergetskom sektoru, odnosno izgradnja Bloka 7 i vjetroparka Podveležje. Pripvreda se naprosto oporavlja. Nije to prekonoćni proces.

Bošnjački prvaci Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović pokazali su se kao jedna pozitivna lokomotiva, koja, integrirajući međunacionalne faktore uspijeva da tolerantnom i nesvađalačkom real – politikom okrene Hrvate i Srbe u BiH prema euroatlanskim integracijama

Ekonomska i politička stabilizacija u Federaciji omogućilo je da se FBiH dovede u poziciju da vrlo komotno kaže “ne” kreditnom aranžmanom MMF-a, što se ne može reći za manji bh. entitet koji će bez neke vrste kreditnog aranžmana teško dočekati lokalne izbore. Po prvi put u dugo godina, Federacija nije više problem, a bošnjački prvaci Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović pokazali su se kao jedna pozitivna lokomotiva, koja, integrirajući međunacionalne faktore uspijeva da tolerantnom i nesvađalačkom real – politikom okrene Hrvate i Srbe u BiH prema euroatlanskim integracijama.

Može se koalicija SDA i SBB voljeti ili ne voljeti, ali ekonomski pokazatelji jasno i nedvosmisleno potvrđuju da je politička, socijalna  i ekonomska kriza koja je harala od 2010. do 2015. godine konačno zaustavljena i da stvari kreću naprijed, malim koracima ali ipak naprijed.

Međutim, za pozitivne i korjenite društvene promjene nisu dovoljni samo entuzijazam i rad vladajućih struktura ili lidera. Bez sveobuhvatnog uključivanja svih segmenata bh. društva, građana, media, nevladinog sektora a prvenstveno i opozicije, koji svi trebaju dati svoj doprinos kako bi se u društvu stvorio pozitivnan reformski ambijent, sve će ići mnogo sporije nego što bi trebalo. Nikad se ne smije zanemariti da zbog nezavidnog i osjetljivog položaja Bosne i Hercegovine u regionalnim, ali i geopolitičkim okolnostima, uvijek vreba opasnost da određeni politički centri moći iskoriste pojedine pohlepe strukture bh. društva kako bi se zaustavio aktuelni evropski momentum.

Može se koalicija SDA i SBB voljeti ili ne voljeti, ali ekonomski pokazatelji jasno i nedvosmisleno potvrđuju da je politička, socijalna  i ekonomska kriza koja je harala od 2010. do 2015. godine konačno zaustavljena i da stvari kreću naprijed, malim koracima ali ipak naprijed

Koliko samo puta slušamo podvale i demogogije od opozicije, od pojedinih nevladinih organizacija, od pojedinih špijunskih portala i medija koji lažima i propagandom građane nastoje uvjeriti kako BiH nije trebala predati aplikaciju za članstvo u EU, kako je ona nekredibilna i kako će bit odbijena, kako se ne usvaja ovaj ili onaj reformski zakon, kako nema ništa od usvajanja adaptiranog SSP-a, kako nema ništa od mehanizma koordinacije, pa samim tim ni kandidatskog statusa u EU? Koliko samo puta? A zašto? Samo zato što te pojedine radikalne građanske strukture i plaćenici sumnjivih centara moći ne mogu da podnesu činjenicu da je sve ovo nabrojano realizirala jaka bošnjačka koalicija uz istinske napore Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva!

Iako se ove destruktivne snage trude da naprave negativan ambijent i uspore cijeli proces, aplikacija za članstvo u EU je ipak predata, te je primila pohvale od svih relevantnih evropskih zvaničnika! Reformski zakoni, nasuprot svim silnim Dunovićevim blokadama ipak se usvajaju. Adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uz predizborne trzavice iz RS-a, ipak je je potpisan. Vrlo brzo će biti i mehanizam koordinacije.

Johannes Hahn, komesar za proširenje EU i Frederica Moherini komesarka za vanjske poslove EU prije par dana su izjavili da očekuju da BiH početkom 2017. godine postane kandidat Evropske Unije. Pohvale kancelarke Njemačke upućene članovima Predsjedništva tokom nedavne zvanične posjete jasan su indikator da je Njemačka zadovoljna sa progresom spremna ovoj zreloj i odgovornoj koaliciji pružiti dodatni vjetar u leđa kako bi što prije došli do zajedničkog cilja.

Prema nedavno objavljenom popisu 97% građana se izjasnilo kao Bošnjak, Srbin i Hrvat. To je činjenično stanje ove zemlje i samo uvažavajući to činjenično stanje, treba se tragati za rješenjem

Bosna i Hercegovina se nalazi na jednoj vrsti prekretnice. Vladajuće stranke moraju iskoristiti evropski zamah i konačno napraviti fundamentalni dogovor oko “temelja” države baziranim na koncenzusu i dogovoru sva tri konstitutivna naroda. Suštinski problem takozvane socijaldemokatske ljevice u BiH je taj što ona nije socijalna, a još manje je demokratska. Ona je zapravo, što zvuči paradoksalno, građansko nacionalistička, jer suštinski ima averziju prema svim Srbima i Hrvatima koji žive izvan urbanih sredina poput Sarajeva ili Tuzle, a takvih je prema rezultatima popisa 99, 4%.

Ljevica koja se ruga i osuđuje sve Bošnjake koji ne žele da prihvate tekovine bivše Jugoslavije, Jospia Broza i državno uređenje po principu “jedan čovjek, jedan glas” ne može ponuditi adekvatno rješenje za BiH, jer naprosto u svojoj filozofiji ne njeguje osnovne slobode i pravo izbora građana da budu nacionalno opredjeljeni.

Prema nedavno objavljenom popisu 97% građana se izjasnilo kao Bošnjak, Srbin i Hrvat. To je činjenično stanje ove zemlje i samo uvažavajući to činjenično stanje, treba se tragati za rješenjem.

Nametanje građanskog modaliteta koji će sigurno rezultirati majorizacijom brojnijih nad manje brojnijim pokušali su Srbi u bivšoj zajedničkoj državi, te je upravo taj pokušaj bio ključni generator svih nacionalizama na ovim prostorima iz razloga jer je svima bilo jasno da će država uspostavljena po principu “jedan čovjek, jedan glas” u kojoj je srpski narod daleko najbrojniji, sve pripadnike drugih naroda staviti u potlačen položaj!

Ljevica koja se ruga i osuđuje sve Bošnjake koji ne žele da prihvate tekovine bivše Jugoslavije, Jospia Broza i državno uređenje po principu “jedan čovjek, jedan glas” ne može ponuditi adekvatno rješenje za BiH

Zbog svega navedenog, ova država i njena stabilna budućnost kao i evropske integracije, ovisit će samo o jednom faktoru, o jednoj formuli ili modelu, ili da kažem jednom pitanju - da li će Bošnjaci kao najbrojniji narod uspjeti biti dovoljno kreativni i naći formulu koja će Srbe i Hrvate ove zemlje definitivno okrenuti prema zajedničkoj državi?
 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)