Navodi se i kako svo dokazi u dosadašnjoj fazi istrage upućuju na to da je počinitelj Haris Čaušević, opet Bošnjak, te da se vjeruje da je povezan sa vehabijama, ''grupom čistunaca muslimana'', što je samo ''ojačalo vjerovanje među nekim domaćim i stranim ''stručnjacima'' da vjerski inspiriran terorizam u BiH treba uzeti zaozbiljno''.

''Političari bosanskih Srba, orijentirani ka otcjepljenju, brzo su ugrabili priliku i optužili BiH da je ''teroristička baza'' i ''tranzitna tačka za terorizam''. Ovakav razvoj događaja od strane političara bosanskih Srba nije iznenađujući, jer već godinama oni povezuju postepeno oživljavanje islama u BiH u nekoliko većih gradova sa ''islamskim terorizmom''.

Štaviše, nakon napada u Bugojnu neki političari bosanskih Srba iz tvrdolinijaškog nacionalističkog SNSD-a, pozvali su na zabranu burke u javnosti, dok drugi iz iste partije pozivaju na zabranu vehabijskog pokreta. Tačno kakve je veze burka imala sa čovjekom koji je izveo teroristički napad ostaje da objasne SNSD-ovi političari'', navodi se u članku.

Today's Zaman ocjenjuje i kako je Milorad Dodik iskoristio teroristički napad u Bugojnu kako bi ''prebacio lopticu'' Bošnjacima izjavljujući da upravo zbog postojanja terorizma u BiH EU odgađa odluku o liberalizaciji viznog režima za BiH.

''Ali ne slažu se svi sa Dodikom. Šef za vanjsku politiku EU-a Catherine Ashton u izvještaju UN-u jasno kritizira RS i političare bosanskih Srba za trenutnu političku pat-poziciju u zemlji, uključujući, i direktno dovođenje u opasnost Daytonskog mirovnog sporazuma i autoriteta visokog predstavnika i za dovođenje u pitanje integriteta zemlje, te stavljanja na sto mogućnosti otcjepljenja'', stoji dalje u članku.

Today's Zaman takođe piše i kako je komandant NATO-ovog štaba u Sarajevu David Enyeart ocijenio da prijetnje terorizmom u BiH nisu veće od nego u bilo kojoj drugoj zemlji.

''Ne vidimo prijetećih aktivnosti. Ono što se dogodilo u Bugojnu uradio je pojedinac koji je odlučio postaviti bombu ispred policijske stanice. On je takođe ukazao na činjenicu da zemlja poput BiH u postratnom periodu ima ogromne količine mina i eksploziva zaostalog iz rata, što je lako dostupno kriminalcima i bandama'', navodi se dalje u članku.

''Stanje u BiH čini se prilično jasnim inostranim zvaničnicima. No šta tačno ovoga puta žele političari bosanskih Srba? Pa, krajnji cilj bosanskih Srba od ranih 90-tih bio je uništiti nesrpsku populaciju u istočnoj i sjevernoj BiH, osiguravajući da jedino Srbi tu žive i dalje naseliti Srbima iz drugih dijelova zemlje.

To su postigli tokom rata od 1992. do 1995. godine, a nakon Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog krajem 1995. godine njihova samoproglašena Republika Srpska dobila je legitimitet kao autonomni politički entitet Bosne i Hercegovine.

Njihov sljedeći cilj bio bi sazivanje referenduma o nezavisnosti, otcjepljenje, i na kraju pridruživanje susjednoj Srbiji. S obzirom na to da ne dobijaju zeleno svjetlo od ''međunarodne zajednice'' za njihove secesionističke namjere i pošto je ta ''međunarodna zajednica'' nedvosmislena u podršci ujedinjenoj BiH, političari bosanskih Srba usvojili su novu tehniku – pokušavaju povezati Bošnjake sa fundamentalizmom i pokušavaju povezati BiH sa ''sigurnim skrovištem'' za terorizam.

Cilj takvog pokušaja je očigledan. Ako RS mogne uvjeriti ''međunarodnu zajednicu'' da je islamski terorizam dodatna prijetnja zemlji koja je već bila (zahvaljujući političarima bosanskih Srba) u političkoj kaljuži godinama, i ako mognu uvjeriti međunarodnu zajednicu da BiH nije stabilna i samoodrživa zemlja, onda će biti korak bliže tome da imaju više prava i vanjske podrške za vlastitu nezavisnost.

Ostaje nada da će pogledi Ashtonove,  Enyearta i sličnih preovladati'', piše Today's Zaman. Rtm/DEPO/a.k.