Po povjesničarki Harriet Scharnberg, čiji je članak objavljen na stranici Zeithistorische Forschungen, AP je napravio niz ustupaka nacističkoj vlasti.

 

Agencija se povinovala zakonu o izdavaštvu koji je stupio na snagu 1934. i nametao svim novinskim izdavačima da se suzdrže od objavljivanja svega što bi "moglo oslabjeti njemački Reich u inozemstvu ili u Njemačkoj". Pristajući na taj uslov, AP je "odobrio ministarstvu propagande znatan uticaj na proizvodnju svojih fotografija".

 

Od 1935. do decembra 1941. godine kada je  Njemačka objavila rat SAD-u  agencija  AP je bila jedini strani zapadni medij akreditiran u Njemačkoj. Povjesničarka navodi i da je jedan od fotografa AP-a u tadašnjoj Njemačkoj Franz Roth pripadao propagandnoj službi SS-a.

 

Zamijenio je, po povjesničarki, jednog od tri židovska fotografa AP-a koji su morali napustiti Njemačku i otići u SAD. Agencija je dala pristup svom fotoarhivu nacionalsocijalističkom režimu koji ga je koristio u propagandne svrhe.

 

"AP opovrgava tezu prema kojoj je sarađivao s nacističkim režimom u kojoj god epohi", napisao je u saopćenju objavljenom u srijedu direktor za odnose s medijima  Paul Colford.

 

"AP je bio pod pritiskom nacističkog režima" između 1933. i 1941., ustvrdio je.

 

"Ekipa AP-a oduprijela se tim pritiscima istovremeno nastojeći ponuditi tačnu, važnu i objektivnu informaciju svijetu u mračnom i opasnom razdoblju", kaže Colford, prenosi Hina.

(FENA/em)