"Svim skepticima poručujem da je postizanje mira moguće, ali teško", rekao je Netanjahu na početku sjednice vlade u Jerusalemu, istaknuvši da je za mir potreban ozbiljan partner.

"Ako imamo ozbiljnog partnera, možemo postići istorijski sporazum", kazao je izraelski premijer dva dana nakon što je SAD pozvao Izrael i Palestince da obnove direktne pregovore 2. septembra u Vašingtonu, nakon gotovo dvije godine zastoja.

Netanjahu je podsjetio da je na pregovore "licem u lice" pozivao od uspostave svoje vlade prije godinu i po, prenio je Tanjug.

"Znam da ima puno sumnje nakon 17 godina, od početka procesa u Oslu i ja mogu razumjeti zašto postoji. Pregovori će zahtijevati od obiju strana da poduzimaju korake", kazao je Netanjahu, misleći na privremeni mirovni sporazum sklopljen između Izraela i PLO-a 1993. godine, nazvan tako po norveškoj prijestolnici, gdje se tajno pregovaralo.

On je naveo da se može postići mir koji će biti zasnovan na tri glavna nivoa, od kojih je prvi sigurnost za državu Izrael, drugi priznavanje Izraela kao jevrejske države, uključujući rješenje za palestinske izbjeglice koje će biti nađeno u budućoj palestinskoj državi i treći stvaranje te države koja će biti demilitarizovana i kraj sukoba.

"Sporazum znači okončanje sukoba. Ako te tri razine postoje, mir se može postići", zaključio je Netanjahu.

Objavljujući poziv na pregovore, američka državna sekretarka Hilari Klinton je rekla da će cilj pregovora biti postizanje konačnog sporazuma i osnivanje palestinske države u roku od godinu dana.

Ona i američki izaslanik za Bliski istok Džordž Mičel su najavili da će se pregovori usredotočiti na ključna pitanja, a to su status Jerusalema, granice, sudbina palestinskih izbjeglica, sigurnost, jevrejska naselja i izvori vode.

Netanjahu je zagovarajući direktne pregovore tražio da se vode bez preduslova, a Klinton je to spomenula pozivajući na obnovu.

Palestinska strana je, međutim, insistirala da početna tačka pregovora bude da će granice buduće palestinske države biti zasnovane na granicama prije rata 1967. godine kada je osvojen Pojas Gaze i Zapadna obala s istočnim Jerusalemom.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas je također zahtijevao potpuno zaustavljanje širenja jevrejskih naselja na okupiranoj zemlji, a još ranije je odbijen zahtjev da se Izrael prizna kao jevrejska država.

Prihvaćajući poziv, Palestinci su upozorili da će pregovori propasti ako se Izrael ne bude toga pridržavao.

Zato se očekuje da bi glavna prepreka pregovorima mogla pojaviti već krajem septembra, kada ističe desetomjesečni moratorij na podizanje kuća za jevrejske naseljenike na Zapadnoj obali u naseljima u kojima sada, uključujući i istočni Jerusalem, živi skoro pola miliona Jevreja.

(FENA, BLIN/md)