Razlog uvođenju dan duže godine je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom, kako se ne bi događalo da vremenom Nova godina padne u ljeto, ali i kako bi se pojedini poljoprivredni poslovi vezivali uz isto doba godine. To su shvatili i Egipćani, a zakonom učinili - Rimljani.

Naime, tropska godina, odnosno vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje 365 dana i oko šest sati. Kako je u kalendaru nemoguće označiti četvrtinu dana, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan.

Zato februar, koja inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.

Prijestupne godine sve su djeljive s 4, ali postoji iznimka - ako nisu djeljive sa 100, kojima se dodaju one koju su djeljive s 400. Zato, gledano prema gregorijanskom kalendaru, godine 1800, 1900. i 2100. nisu prijestupne, dok 1600, 2000. i 2400. jesu.

Ukoliko prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi tačno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni.

Da biste se rodili 29. februara morate biti jedan ili jedna od hiljadu, što je "uspjelo" engleskom pjesniku Johnu Byronu, italijanskom skladatelju Gioacchinu Rossiniju – te, primjerice, britanskoj glumici Emi Barton.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)