Tumačenje riječi „balvangrad“ pežorativno je predstavljeno za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridjev „balvangradski“ koristi se za mentalitet. Tako se opisuje kao „sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni“, a kao primjer podrugljivog korišćenja navode se primjeri „balvangradski intelektualci“ ili „balvangradska revolucija“, uz dodatak u zagradi - Karadžići, Ostojići, Mladići i slično. 

U rječniku nema riječi „ustaša“, a „četnik“ nije predstavljen kao pripadnik pokreta već „srpske vojske koja je kroz historiju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom“, a „četnikuša“ je „pripadnica srpske vojske“, ali i „Srpkinja u Bosni sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti“, prenosi "Euro Blic".

Dok je u Rječniku srpskog jezika riječ „džihad“ predstavljena kao islamski vjerski rat protiv muslimana, u Školskom rječniku bosanskog jezika to je „rat za odbranu vjere“. Za Aladžu, džamiju u Foči, autor za primjer daje rečenicu: „Vrhunac četničkoga divljaštva i katunskoga primitivizma je rušenje Aladže u Foči.“

Za riječ „granatirati“ primjer je rečenica: „Četnici su granatirali čitavu Bosnu, mučki, zločinački, da tome zločinu nema premca u novijoj istoriji“, a primjer za riječ klati je „četnici kolju“.

Mirjana Vlaisavljević, profesor na katedri za srpski jezik na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže da se „rječnik ne pravi preko koljena“, već da u njegovom radu učestvuju brojni saradnici, koji su navjerovatnije dobili smjernice za ovakvo definisanje rječnika.

 "Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškačkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjački narod ovo nije zaslužio, a pitam se gdje bi stigli kada bi i Srbi na ovakav način napisali školski rječnik", kaže Vlaisavljevićeva.

Lingvista Miloš Kovačević izjavio je da ovakav rječnik pokazuje da se u školstvu na sistematski način širi mržnja.

"Ovo što radi Dževad Jahić još je gore, jer umjesto odrednica koje podrazumijevaju leksičko ili denotativno značenje on navodi konotativno i lično, kojim hoće da pojedine riječi prevede na kolektivno nacionalno bošnjačko značenje", rekao je Kovačević, prenosi Srna.

Prema njegovim riječima, govoriti o pojedinim pojmovima i vezivati ih za Srbe na taj način zapravo znači izazivati mržnju prema njima i ne željeti ih ni kao komšije, a kamoli u istoj državi.

"Ako se to na taj način pravi, a poznato je kako je zabranjen Moskovljevićev rječnik zbog samo jedne definicije Hrvata i ustaša, onda se zapravo treba zapitati zašto vlasti na nivou BiH traže neku vrstu zajedničkog obrazovnog sistema u kojem bi se raspirivala mržnja, umjesto da se govori o naučnim stavovima", rekao je Kovačević.

On je dodao da se u nedostatku lingvističkih ili naučnih argumenata mora pribjegavati negativno emocionalnom, pri čemu se na bošnjačkoj strani ispoljava negativna empatija, posebno u ekskluzivnim publikacijama koje su, kako je naveo, više namijenjene mržnji prema Srbima nego ljubavi prema vlastitom narodu, prenosi Mondo.ba

Školski rječnik koristi se u FBiH, ali i u školama u RS koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.
 

(Mondo.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)