Usljed razvoja elektronskih medija i ekspanzije novih komunikacionih tehnologija u svijetu, pisano novinarstvo te štampa primjetno gube svoj nekadašnji značaj, dok, sa druge strane, ostaje nada kako istinski novinski postulati zasnovani na istinosti, nalaze svoj put do čitatelja.
Tako je i veliki broj Bosanaca i Hercegovaca više od sedam decenija ostao vjeran sarajevskom dnevnom listu "Oslobođenje", koji je danas obilježio 72. godinu postojanja, piše Anadolu Agency (AA).
Glavna urednica lista Vildana Selimbegović u razgovoru za AA podsjetila je kako je "Oslobođenje" svoj prvi broj objavilo tokom Drugog svjetskog rata i time započelo neprekidni rad oko kojeg se decenijama koncentrisalo na hiljade novinara, kolumnista i dopisnika.
- Historijsko svjedočanstvo o postojanju zemlje -
"List koji je počeo izlaziti u Drugom svjetskom ratu ponosi se činjenicom da tokom opsade Sarajeva, sve četiri godine, na liniji fronta, nijedan dan nije prestao izlaziti. Iz tog perioda je beskrajno važan podatak da su kolege novinari u cijelom svijetu u znak solidarnosti sa "Oslobođenjem" jednog dana štampali naše novine u svojim redakcijama i izašlo je na milione primjeraka toga dana", istakla je Selimbegović.
Najstariji bosanskohercegovači list koji i dalje izlazi prodaje se na području cijele zemlje, a zbog svojih principa, opstao je u tradiciji da bude novina svih građana BiH - Srba, Hrvata, Bošnjaka i svih ostalih.
Govoreći o važnosti novine, Selimbegović je dodala kako ona ima i historijski značaj, jer predstavlja historijsko svjedočanstvo o postojanju zemlje od 1943. godine, kada je izašao prvi broj.
"Do kraja godine treba izaći projekat digitalizacije kompletnog arhiva 'Oslobođenja'. Svih daših 24.698 brojeva i više, skoro 25.000 će ih do tada biti, svi će biti u tom arhivu. 'Oslobođenje' je pisalo, govorilo sve ono što se smatralo važnim, ne samo u BiH već na području bivše Jugoslavije. Projekat pokazuje i mijenjanje 'Oslobođenja', koje je ipak ostalo odano svojim principima, danas to zovemo slobodno novinarstvo", kazala je Selimbegović.
- Čitanje novina kao poseban ritual -
No, slobodno novinarstvo, nažalost, u sve manjoj mjeri je vodilja medijskim kućama i sve manje je zastupljeno u printanim izdanjima, koja također iščezavaju.
"Štampa izumire, to je posve jasno. Amerikanci, koji su najjači u analizi budućnosti medija, tvrde da će od dnevnih novina, kompletnog štampanog novinarstva, ostati analitične dnevne novine odane izrazito novinarskim principima, objektivnosti, provjeri informacija i pogledu sa više strana. Oni specijalizirani časopisi, kako sam sebi pomoći da živimo zdravije, to je budućnost medija", dodala je glavna urednica "Oslobođenja".
Iako elektronski mediji preuzimaju primat, smatra Selimbegović, još uvijek nije moguće nadmašiti osjećaj i ritual koji pruža novina, konkretna i opipljiva.
"Mislim da se na našim prostorima već vidi da online mediji uzimaju svoj dio 'kolača, ali činjenica je da na portalima zaista nemate mogućnosti, imate često nedefinisane odnose u tekstovima, ono što se objavljuje ne mora biti provjereno, vrlo često je to politički prebojeno. Vjerujem da će novine još dosta dugo činiti obavezni ritual svakog onog kome je stalo do istine u onom njenom izvornom obliku", zaključila je Selimbegović.
Prvi broj "Oslobođenja" odštampan je u Donjoj Trnovi kod Bijeljine, nakon čega je štampanje počelo i u drugim bosanskohercegovačkim mjestima. Prvi broj koji je u štampan u glavnom gradu BiH bilo je 30. izdanje novina 12. aprila 1945. godine.
- Brojne nagrade -
U godinama koje su uslijedile "Oslobođenje" je neprekidno pisalo, o svim temama, sa svim sagovornicima, čak i tokom ratnih dejstava. List je kroz sedam decenija odlikovan nizom priznanja, pohvala i nagrada što ga i čini novinama koje su u vrhu bosanskohecegovačkog printanog novinarstva.
"Oslobođenje" je u redovnom godišnjem izboru "Slobodne Dalmacije" 1989. proglašeno najboljom dnevnom novinom u bivšoj Jugoslaviji. U Velikoj Britaniji je 1992. proglašeno za list godine u svijetu. Dobitnik je i Nagrade slobode u Skandinaviji, nagrade za izuzetnu odanost istini i slobodi "Oscar Romero" (Texas), nagrade za održavanje u životu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti za izvještavanje pod najtežim uslovima agencije Inter Press i Service, nagrade za zajednički rad novinara različitih nacionalnosti u službi slobode i mira fondacije "Alfons Komin" (Barcelona), nagrade za borbu protiv ksenofobije Kluba evropskih rektora, nagrade za ljudska prava Saharov Evropskog parlamenta, Međunarodne nagrade za slobodu štampe Udruženja turskih novinara, Medalje časti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Misuri (SAD), Nagrade Asocijacije IPRA, Zlatnog pera slobode Međunarodnog udruženja novina (FIEJ) i Zlatnog trofeja za kvalitetu (SAD).
(Anadolija/aa)