Iako istraživanje još treba provesti na ljudima, najnovija američka studija učinjena na miševima pokazala je da položaj u kojem spavamo utječe na to koliko će se uspješno mozak čistiti od otpadnih tvari čije nakupljanje tokom dana uzrokuje neurodegenerativne bolesti poput Alzheimera ili Parkinsona. Prema rezultatima studije, koju su znanstvenici Sveučilišta Rochester (SAD) objavili u stručnom časopisu The Journal of Neuroscience, spavanje na boku pomaže mozgu da se bolje čisti, za razliku od spavanja na leđima ili na trbuhu.

Spavanje je općenito veoma važno za zdravlje mozga i već su neka prijašnja istraživanja pokazala da se on učinkovitije rješava loših tvari tokom sna te se tako bori protiv demencije, ali očito je važan i položaj tijela u krevetu.

Upravo je to potaknulo istraživački tim sa Sveučilišta Rochester na čelu s anesteziologinjom Helene Benveniste da krene u istraživanje kojim bi dokazao utječe li položaj tijela tokom sna na učinkovitost filtriranja cerebrospinalne tekućine (CSF).

Istraživači su se usredotočili na složene sisteme u mozgu u kojima štetne tvari utječu na normalno funkcioniranje stanica i tkiva. Glimfatički sustav filtrira moždanu tekućinu koja prolazi kroz mozak i uklanja otpad iz intersticijske tekućine (ISF), u kojoj se on nakuplja tokom dana.

Postupak podsjeća na funkcioniranje limfnog sistema koji uklanja optadne tvari iz drugih organa u tijelu. Pokazalo se da je glimfatički sustav za čišćenje mozga najučinkovitiji tokom sna, kada se iz mozga uklanjaju potencijalno otrovne kemikalije, uključujući i amiloid beta te tau proteine koji stvaraju plakove na mozgu uzrokujući njegovo propadanje, odnosno Alzheimerovu demenciju.

Tokom sna moždane se stanice smanjuju i prostor između njih tada se povećava više od 50 posto, što, dakako, pomaže cijelom toku čišćenja mozga. Moždana tekućina, naime, ulazi u taj prostor između stanica uz pomoć arterija, miješa se s intersticijskom tekućinom i ispire otpad preko venske krvi, šaljući ga do jetre. Inače, mozak se najbolje čisti tokom najdublje faze spavanja. U ovom istraživanju znanstvenici su uz magnetsku rezonancu i korištenjem kontrasta računalno mjerili cirkuliranje moždane tekućine i intersticijske tekućine u mozgu anesteziranih miševa koje su stavljali u tri položaja (na leđa, na trbuh i na bok). Analiza je pokazala da je glimfatički sustav bio najučinkovitiji kad su miševi ležali na boku.

- Rezultati istraživanja pokazali su da položaj tijela i kvalitetu sna treba uzeti u obzir u procjeni rizika od demencije - istaknula je Benveniste.

- Naše otkriće daje novi pogled na važnost položaja tijela u kojem spavamo - rekao je Maiken Nedergard, jedan od koautora studije i voditelj laboratorija za proučavanje mozga na Sveučilištu Rochester. Voditelji studije kažu da će se istraživanje nastaviti na ljudima također uz uporabu magentske rezonance.

Usporedo s rezultatima ovog otkrića objavljeni su i rezultati ruskog istraživanja o posljedicama lošeg sna po zdravlje, koje se provodilo 14 godina. Pokazalo se da se kod onih koji loše spavaju rizik od srčanog udara udvostručuje, a od moždanog biva četiri puta veći. Drugim riječima, dobro je pobrinuti se za dobar san jer, osim što smo nakon njega ujutro dobre volje, istodobno se brinemo i za zdravlje.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)