Zavladalo je potpuno ludilo raznih dijeta s malim unosom ugljikohidrata. Hljeb se ne jede. Tijesto je precijenjeno.
Stoga dijetetičari trenutno sve više istražuju kako na nas točno utječe taj smanjeni unos ugljikohidrata. A utječe jako. I ne uvijek dobro.
Bez obzira na to da li ste izbacili rafinirane žitarice, cjelovite žitarice ili ugljikohidrate općenito, učinci mogu široko varirati. Od genijalnih i potpuno očitih – poput smanjenja tjelesne težine, do nekih koji i nisu baš tako genijalni.
1. Gubite težinu koju vam dodaje voda
Kada reducirate unos ugljikohidrata, prvo što ćete primijetiti je da ste magično izgubili na težini. No, niste izgubili masnoće, izgubili ste težinu koju imate zbog vode. Kada su ugljikohidrati pohranjeni u tijelu u oblliku glikogena, svaki gram ugljikohidrata pohranjuje tri do četiri puta svoje težine u vodi. Kako ste odustali od ugljikohidrata, tijelo je počelo trošiti zalihe glikogena pa se gubi velika količina vode.
2. Dobivate ‘gripu niskih ugljikohidrata’
Ugljikohidrati su mozgu glavni izvor energije. Kada ih prestanete konzumirati, mozak radi na rezervama, posebno zato jer se nivo glikogena smanjuje. Kad tijelo potroši sav deponirani glikogen, počinje razarati masnoće. Da bi tijelo iskoristilo mast kao gorivo, najprije je mora razgraditi na male komadiće.
Ti se mali komadići nazivaju ketoni. Povišenje ketona uzrokuje zadah, suha usta, umor, slabost, vrtoglavicu, nesanicu, mučninu i omaglicu. Ustvari, osjećate se kao da imate gripu. Tijelo se polako prilagođava da funkcionira na ketonima pa se prestajete osjećati tako loše ali oni tijelu još uvijek nisu omiljeni izvor energije.
3. Žudnja za hranom se smanjuje
Prerađeni šećeri su poznati po tome što podižu vrijednosti šećera do neviđenih visina da bi se vrijednost ubrzo naglo spustila. Ovakva sinusoidna krivulja kretanja vrijednosti šećera aktivira centre za ovisnost u mozgu vodeći ka stalnom potrebom za slatkim. Ako uzimamo hranu bogatu vlaknima nivo šećera možemo održati stabilnima i smanjiti potrebu za slatkim.
4. Rizik od srčanih bolesti raste – ili pada
Ta velika razlika ovisi o tome koju ste vrstu žitarica prestali jesti. Na primjer, studija objavljena 2014. u PLOS ONE našla je da rafinirani šećeri podižu nivoe masnih kiselina u tijelu (palmitoleinske kiseline) koje povećavaju rizik obolijevanja od srčanih bolesti i dijabetesa tipa II. S druge strane, cjelovite žitarice poboljšavaju holesterol i smanjuju rizike pojave srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti i dijabetesa tipa II.
5. Nivoi energije padaju
Cjelovite žitarice su dobar izvori željeza, magnezija i vitamina B, koji su svi važni za održavanje nivoa energije, a mnogim ljudima već ionako nedostaje magnezija. Uz to, kako su ugljikohidrati tijelu omiljeni izvor energije, nedostatkom ugljikohidrata usporavaju se sve stanice u tijelu.
6. Neredovita stolica
Cjelovite žitarice igraju najvažniju ulogu u tome koliko ste vlakana unijeli hranom. Istraživanje u Americi pokazalo je da 92 posto odraslih hranom ne unosi dovoljno žitarica. Vlakna, ne samo da pomažu stabilizaciji vrijednosti šećera, nego smanjuje rizik od pretilosti i hroničnih bolesti, isto tako pomažu održavanju redovne probave i pražnjenja crijeva.
7. Postajete ćudljivi
Niste ćudljivi samo jer ste hljeb u sendviču zamijenili listom salate. Ugljikohidrati, cjeloviti ili rafinirani, povisuju neurotransmiter serotonin u mozgu. Kada prestanete jesti zdrave cjelovite žitarice i vaše raspoloženje se mijenja.
8. Tjelovježba pati
Ugljkohidrati su glavni izvor energije našem tijelu. Smanjenim uzimanjem pada nam energija, u tijelu se smanjuje i nivo pohranjenih ugljikohidrata pa pada i sposobnost vježbanja, a rezultati treninga su slabiji.
(Telegram.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)