Milan Šutalo / Pogled iz hrvatskog ugla
Kolindin sarajevski grijeh: Šta je tu protiv Bošnjaka?!
15.01.15, 10:36h
Nova predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izjavom o tome kako će podržati dogovor predstavnika tri naroda u BiH i nacionalnih manjina o (pre)uređenju BiH i riješanja koja predlože legitimni predstavnici bh Hrvata izazvala je oštre, neprincipjelne i promašene reakcije bošnjačkih stranaka.
Optužili su ju za mješanje u unutarnje stvari BiH, za zagovaranje daljnje podjele države, a Demokratska fronta Željka Komšića, osporila joj je, čak, i pravo određivati tko su legitimni predstavnici Hrvata. Valjda bi to po Komšiću i Suljagiću (piscu DF-ovih priopćenja) i dalje trebali određivati Bošnjaci.
Neprincipjelnosti sarajevskih političkih stranaka u obrani države od „stranog uplitanja“ jasna je svatkom tko i površno prati poslijeratnu povijest nazadovanja zemlje. Dok strani državnici ili diplomati podržavaju sarajevsko viđenje BiH, bošnjačke stranke pozdravljaju i objeručke prihvaćaju „mješanje u unutarnje stvari“. Kada se netko od njih usudi iznijeti drugačije viđenje stvari, Sarajevo ga proglašava dieliteljem države i bez pardona „udara po prstima“.
Dok je bivši predsjednik Hrvatske Mesić ustrajno podržavao ustavnu i političke destrukcije bh. Hrvata, reviziju Daytonskog sporazuma na njihovu štetu, Željka Komšića i druge projekate majorizacije Hrvata i zagovarao unitarističko uređenje nije mu se prigovaralo da se „mješa u unutarnje stvari“. Naprotiv, proglašen je „prijateljem Bosne“ i čašćavan svim i svačim- od ćevapa do titula počasnog građanina i počasnog doktora znanosti.
Prigovori o mješanju u unutarnje stvari nisu upućivani ni turskom predsjedniku Erdoganu, ni premijeru Davutoglu, nakon njihovih izjava kojima su Bosnu tretirali kao turski pašaluk, niti američkim i inim veleposlanicima koji se i sada prema BiH ponašaju kao prema koloniji.
Kolindin „grijeh“ je što se usudila podržati legitimne teženje svojih sunarodnjaka da kroz ustavno preuređenje zemlje postanu ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Što je tu protiv Bošnjaka? Protiv BiH? Protiv njenog temeljnog određenja kao države tri ravnopravana, suverena naroda? Protiv ZAVNOBIH-a u kojeg se kune, Nermin Nikšić, dok drži lekciju novoj hrvatskoj predsjednici, što je vrhunac cinizma, jer je upravo on bio frontmen SDP-ove Platformaške vlasti koja je politički gazeći Hrvate, gazila načela ZAVBOBiH-a.
Nije li prijedlog političkih predstavnika bh. Hrvata da se državu tri naroda preuredi u federaciju tri entiteta- tako da svaki narod tamo gdje je većina dio suvereniteta ostvaruje kroz federalnu jedinicu, a dio kroz institucija ( savezne) države BiH zapravo prilog stabilizaciji i očuvanju zemlje?
Ne, takvo riješenje zdravom razumu logičnije, pravičnije, jednostavnije, jeftinije i funkcionalnije od postojećeg asimetričnog u kojem tri naroda ostvaruju suverenitet kroz dva entiteta, jednom unitarnom (RS) i drugom podijeljenom u deset županija (F BiH) za političko Sarajevo je nastavak podjele BiH. BiH, prema sarajevskoj logici, nije podjeljena ako je organizirana u 13 federalnih jedinica, ali jeste ako bi ih imala tri!
Treći entitet poručuju iz Sarajeva vodio bi raspada BiH. Kada se i ta teza ospori time da je to nemoguće ukolikoo su teritorije entiteta nepovezane, kada, dakle, ponestane argumenta, tada se razumni prijedlozi o preuređenju zemlje nastoje diskreditirati njihovom kriminalizacijom. Pa se treći entitet naziva „ostvarenjem ratnih ciljeva“, „reinkarnacijom fašističke Herceg Bosne, “ oživljavanjem dogovora iz Karađorđeva“,…Još kad se pred mikrofone da to ustvrde privede “prave Hrvate” istinske bosanske patriote- da ih ne nabrajamo, jer bi nekog mogli izostaviti pa bi se uvrijedio- onda nema sumnje kako se tu nema o čemu razgovarati.
Odbijanje spomena, a kamoli bilo kakvih razgovora o prijedlogu za preuređenja BiH kojeg nude politički predstavnici Hrvata, jasno je, motivirano je samo jednim- osujećivanjem svakog pokušaja da se BiH uredi po mjeri sva tri njezina konstitutivna elementa, s jedne, i i težnjom da se Hrvate politički potisne i osigura dominacija Bošnjaka bar u „većem bh entitetu- s druge strane“.
Nova predsjednica Hrvatske, ako već ne može poduprijeti takva nastojanja, onda se, po mišljenju Sarajeva, ne bi trebala ni mješati dok se taj proces ne završi. Uz to, trebala bi stisnuti oči i “konstruktivno doprinijeti” da BiH bez Hrvata kao političkog faktora postane članicom EU i NATO-a.
(HMS)