Optuženi Marko Boškić (1964.) iz Tuzle, prethodno nastanjen u SAD-u, neposredno prije deportacije bio je u nadležnosti američkih imigracionih i carinskih organa u Bostonu.
Boškić, koji posjeduje državljanstvo Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, zaključio je sa tužiocem Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH sporazum o priznanju krivice za spomento krivično djelo.
Optuženi Marko Boškić tereti se da je u julu mjesecu 1995. godine, kao pripadnik 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske RS, na ekonomiji Branjevo, na području opštine Zvornik, počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti.
U skladu sa sporazumom, tužilac je saglasan da Sud BiH, na osnovu spomenutog sporazuma, optuženom izrekne kaznu zatvora u rasponu od pet do deset godina.
Prilikom odmjeravanja raspona kazne za optuženog, Tužilaštvo BiH je imalo u vidu da je optuženi Boškić pružio značajne informacije o počinjenom ratnom zločinu i ostalim počiniocima, pa je time omogućio otkrivanje i krivično gonjenje više drugih osoba odgovornih za direktne egzekucije i strijeljanje zarobljenih Srebreničana. On je, takođe, dao značajne informacije koje će pomoći u krivičnom procesuiranju ostalih pripadnika 10. diverzantskog odreda, kao i drugih osoba uključenih u planiranje, pripremu, naređivanje i izvršenje egzekucija zarobljenih Srebreničana, kao i uklanjanje tragova zločina.
Tužilaštvo BiH je imalo u vidu i da je optuženi Boškić, dok je bio u pritvoru u SAD, priznao krivicu i izrazio kajanje. On se tada izjasnio da je svjestan zločina koji je počinio, patnje koju je prouzročio i da treba i mora biti kažnjen za svoje postupke.
Također, optuženi Boškić nije tražio da bude izručen u Hrvatsku, čije državljanstvo ima, a čime bi postao nedostupan pravosuđu BiH, već je izrazio želju da bude deportovan u BiH, prizna krivicu za krivična djela za koja se tereti i bude kažnjen za nedjela koja je počinio.
Optuženi Marko Boškić u SAD-u je osuđen i izdržao kaznu od 63 mjeseca zatvora (5 godina i tri mjeseca), zbog kršenja imigracionih propisa i davanja neistinitih podataka o pripadnosti oružanim snagama za vrijeme rata u BiH, ali ta kazna se posmatra izdvojeno i neće biti sastavni dio kazne u okviru sporazuma.
Tužilaštvo je prije sklapanja sporazuma obavilo konsultacije sa predstavnicima žrtava genocida u Srebrenici, čiji su predstavnici dali podršku i složili su se sa sklapanjem ovog sporazuma o priznanju, jer će se na ovaj način dobiti mnogo dokaza i činjenica koje će pomoći u pronalasku i kažnjavanju ostalih počinilaca ratnih zločina, kao i rasvjetljavanju mnogih događaja u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine.
Optuženi se obavezao da će, nakon što Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, a prije izricanja kazne, lično dati svoju izjavu kojom će iskazati pokajanje za krivično djelo koje je počinio i izviniti se svim žrtvama genocida u Srebrenici.
Sporazum je proslijeđen Sudu Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz državnog tužilaštva.
(DEPO, BLIN/md)