Kad bi putnik kroz vrijeme krenuo unazad u vremenu i spriječio svog djeda i baku da se susretnu, bi li na taj način spriječio svoje rođenje?
Ta je ideja srž teorije koja smatra da je putovanje kroz vrijeme nemoguće. Neki istraživači misle drukčije.
Grupa znanstvenika je po prvi put simulirala kako bi se ponašala dva fotona putujući kroz vrijeme. Simulacija je pokazala da bi, barem na kvantnoj razini, skok kroz vrijeme bio moguć.
U simulaciji su korišteni fotoni (čestice svjetlosti) koji su simulirali kvantne čestice kako putuju kroz vrijeme.
Proučavanjem njihovog ponašanja, znanstvenici su otkrili moguće bizarne aspekte suvremene fizike.
U istraživanju su ispitane dva moguća ishoda putovanja fotona kroz vrijeme.
U prvom, 'foton 1' bi putovao kroz crvotočinu u prošlost i susreo se sa svojom ranijom verzijom
U drugom, 'foton 2' putuje kroz normalan prostor i vrijeme, ali kroz crvotočinu dolazi u kontakt s fotonom koji je zapeo u petlji prolaska kroz vrijeme. Ovakva crvotočina je poznata kao zatvorena vremenska krivulja.
Simuliranje ponašanja fotona 2 je omogućilo proučavanje ponašanja fotona 1 a rezultati su pokazali da je putovanje kroz vrijeme na kvantnoj razini moguće.
Po definiciji, 'kvant' znači najmanju moguću česticu koja može postojati neovisno, a takav je i foton.
Ipak, ova simulacija ne dokazuje da je putovanje kroz vrijeme moguće za velike čestice ili grupe čestica, kao što su atomi.
1991. godine je prvi put predviđeno da će putovanje kroz vrijeme biti moguće u 'kvantnom svijetu' jer se kvantne čestice ponašaju gotovo pa izvan okvira fizike.
Pitanje putovanja kroz vrijeme dovodi do susreta dvije najuspješnije, ali inkompatibilne fizičke teorije, 'Einsteinove teorije relativnosti' i kvantne mehanike. Einsteinova teorija opisuje svijet na razini zvijezda i galaksija, dok je kvantna mehanika odličan opis svijeta na razini atoma i molekula.
Einsteinova teorija sugerira mogućnost putovanja unazad kroz vrijeme slijedeći prostorno-vremenski kontinuum koji se vraća na početnu tačku u prostoru, ali u ranijem vremenu (zatvorena vremenska krivulja).
Ova mogućnost je začuđivala fizičare i filozofe otkad ju je otkrio austrijsko-američki znanstvenik Kurt Gödel 1949. godine, a poznato je da uzrokuje paradokse u klasičnom svijetu. Tu spada i 'paradoks djedova i baka', gdje putnik kroz vrijeme pokušava spriječiti svog djeda i baku da se susretnu i tako sprečava rođenje putnika kroz vrijeme.
Ovaj bi paradoks putnika kroz vrijeme onemogućio da uopće krene na put.
Ali ovo novo istraživanje pokazuje da su takve interakcije moguće, barem na kvantnoj razini.
(Jutarnji.hr,, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)