Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine zvanično je obilježje od 4. februara 1998. godine kada ju je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo, jer se poslanici Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti oko nove zastave, a grb je usvojen sredinom maja 1998. godine.
Naime, zanimljivu priču o cijelom procesu nastanka i značenja aktuelne zastave i grba i njihovim elementima ispričao nam je profesor Zdravko Grebo.
Kako je kazao za bh. novinsku agenciju Patria, imao je priliku vidjeti prve printove prijedloga za novi grb i novu zastavu.
- Kao danas se sjećam, sve varijante su bile žuto-plave. Neke su bile horizontalne, pa veća plava crta, pa manja žuta. Na kraju je bio i ovaj prijedlog koji danas imamo kao oficijelni grb i zastavu BiH. Ne republike, nego BiH kako se ona zove nakon Dejtona. A to je ova stilizovani žuti trougao, što bi trebalo biti kao grafički očišćeni prostor teritorije BiH. Imamo ovo plavo dno i ta dva polja dijele ove bijele zvijezde – kaže Grebo za NAP.
Kako je kazao, saznao je da je autor tog rješenja neki holandski dizajner što njemu stvara malu nelagodu, jer kako je rekao u svim državama koje drže do sebe i koje se pozivaju na tradiciju, na nacionalni ponos, državotvornost ovakvi simboli moraju biti produkt nekog od domaćih ljudi, a u ovom slučaju to je uradio stranac.
- Ono što je skoro karikaturalno i što cijelu ideju dovodi u pitanje jeste da te bijele zvijezde, koje simboliziraju Evropsku uniju, odnosno ona prva i ova zadnja su zvijezde sa hendikepom. Na zastavi ona prva zvijezda ima glavu i ruke, a nema noge, a zadnja ima samo noge i neko mi je pričao da to znači da te zvijezde permanentno kruže i teku, i ona gornja izlazi, ona donja ulazi, i onda one stalno na našem grbu i zastavi rade neki posao – kazao je Grebo objašnjavajući nam to dok posmatra grb u svom kabinetu.
On je dodao da se identifikacija ljudi sa svojom zemljom izgrađuje i kroz ove simbole, dodajući pri tome i himnu, piše Patria.
Grebo je dodao i da kao legalista prihvata i poštuje grb i zastavu svoje zemlje, himnu bez teksta, što je popriličan presedan, ali da emotivnu vezanost nema.
- Nikad mi niko neće objasniti zašto je zastava s ljiljanima, koja ima svoje korijene u srednjovjekovnoj Bosni, bilo kome smetala. Ako su ljiljani bilo kakvi simboli, onda su više katolički nego muslimanski, odnosno anžuinski, apsolutno nisu muslimanski simboli; ako su ikakvi simboli, to su anžuinski ljiljani koji postoje u heraldici – kazao je Grebo za NAP.
On kaže da u svom kabinetu, pored aktuelnog grba, ima i zastavu s ljiljanima.
- Zastava s ljiljanima ima temelj, cijela heraldika, franjevački grbovnik - to se može vidjeti. Grb koji smo imali s mačem i šest ljiljana, to je bio grb koji se veže za kralja Tvrtka. A pravi bosanski grb, koji se može naći u grbovniku ima bordo podlogu s krunom i ruku savijenu u laktu – kazao je Grebo.
(Nap.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)