Činilo se kako će odlaskom Farisa Gavrankapetanovića prestati problemi. No, počeo je rat. Rat za prevlast i uticaj u najvećem kliničkom centru u Bosni i Hercegovini. Sukob čiji je front otvoren na nekoliko strana, daleko od javnosti. No, geleri ipak dopiru. Na isturenim su pozicijama direktori i liječnici. Do sada su bili daleko od medija, ratovali su diskretno, dopisima, međusobnim prijavama, aktovima i paragrafima. No, ušlo se u novu fazu, bitke dobijaju sudski epilog. No, sud i njegove odluke u Kliničkom centru nemaju težinu. Primjer - sudska presuda po kojom se neurohirurga Kemala Dizdarevića treba vratiti na mjesto šefa klinike.

"Radi se o čistoj manipulaciji. To se u akademskom okruženju ne radi. To se samo radi u provincijalnim bolnicama, gdje mali doktori hoće da postane veći nego što jesu", tvrdi ovaj neurohirurg.

Samo je na Kliniku za neurohirurgiju uveden stručni tim, ostale imaju šefove

Teško se u ovoj zemlji provede sudske presude. A i zašto bi, kada se, umjesto poštivanja presude, može oformiti stručni tim. I upravo je to urađeno u Kliničkom centru. Na Kliniku za neurohirurgiju uveden je stručni tim. Iako sve ostale klinike imaju šefove, jedino neurohirurgijom rukovodi stručni tim čije je članove imenovao direktor Damir Aganović. Neobično je da stručni tim čine doktori koji gotovo da nemaju nikakve veze sa neurohirurgijom. Primjerice, jedan od njih je šef Klinike za uho, grlo i nos. No, direktoru Aganoviću to nije čudno. Za njega su, recimo, operacije krajnika i operacije na mozgu usko povezane.

Iako to pokušavaju prikazati drugačije, jasno je kako je stručni tim oformljen i imenovan iz samo jednog razloga. Spriječiti po svaku cijenu vraćanje Kemala Dizdarevića na dužnost šefa klinike. Vrhunski neurohirurg Dizdarević već 14 mjeseci čeka da Klinički centar prihvati odluku suda i  da ga vrate na mjesto šefa. Klinički centar ignorira presudu, direktor Aganović tvrdi da Dizdarević nema ingerencije.

Ko su šefovi i savjetnici?

Ingerencije, pak, ima Aganovićeva supruga Kenana. Ona je, nakon što je Aganović postavljen za direktora, imenovana za šeficu Odjela za internističku intenzivnu terapiju.

Hadžem Hajdarević

Slučaj supružnika Aganović nije jedini kada su u pitanju upošljavanja srodnika na Kliničkom centru. Kćerka torakalnog hirurga Ademira Hadžismajlovića uposlena je na Klinici na ginekologiju. Supruga neurohirurga Eldina Burazerovića uposlenica je Klinike za hematologiju. Njena majka je docentica Melika Klančević. Supruga Harisa Tanovića, direktora hirurških disciplina, zamjenica je Narcise Vavre-Hadžiahmetović, šefice Klinike za fizijatriju. A doktorica Vavra-Hadžiahmetović je supruga Zorana Hadžiahmetovića, koji u Kliničkom centru uporedo obavlja dvije dužnosti - šef je klinike za urgentnu medicinu i direktor Instituta za naučnoistraživački rad. Sin supružnika Hadžiahmetović odnedavno također radi na Kliničkom centru.

Po imenovanju za generalnog direktora, Damir Aganović postavio je u svoj kabinet i nekoliko savjetnika. Nejasno je da li  su ova imenovanja uopće obavljena na zakonit način zbog Statuta Kliničkog centra oko čijeg se usvajanja već duže vrijeme spore Kanton Sarajevo, kao najveći finansijer, i Parlament Federacije. Kako god, sva četiri savjetnika su kadrovi iznimno bliski direktoru Aganoviću ali još bliži federalnom ministru zdravstva Rusmiru Mesihoviću. Koji nije želio razgovarati za Mrežu - iz njegovog kabineta stigao je tek kratak odgovor u pisanoj formi: "Federalno ministarstvo zdrvastva, kao i federalni ministar zdravstva, niti imaju nadležnost niti su učestvovali u imenovanju savjetnika, kao i drugih uposlenika u KCUS-u".

Aganovićevi savjetnici su Nenad Vanis, doktor sa Klinike za gastroenterologiju, kojom je prije odlaska na ministarsku dužnost rukovodio Rusmir Mesihović. Tu je i blizak Mesihovićev prijatelj Ademir Spahić, Aganovićev savjetnik za sestrinstvo. Savjetnik je i Alden Prcić, urolog i zet bivše dekanese Stomatološkog fakulteta. Prcić i Aganović su u bliskoj porodičnoj, kumskoj vezi.

Trpe pacijenti, roditelji preminule Selme Hajdarević tužili su ljekare

Nepotizam, sujete i sumnjiva upošljavanja slika su najvećeg kliničkog centra u državi. Sve bi se to nekako i moglo progutati da zbog ovakvog načinja rukovođenja Kliničkim centrom ne trpe oni zbog kojih i postoji. Pacijenti. Vratićemo se na Kliniku za neurohirurgiju. Kojom rukovodi tročlani stručni tim. Nažalost, zbog takvog ponašanja dešavaju se smrtni slučajevi pacijenata. Posljednji takav je slučaj 26-godišnje Selme Hajdarević. Umrla je početkom ove godine. Zbog njene smrti Selmini roditelji podnijeli su krivičnu prijavu protiv šest doktora Kliničkog centra - Avdulaha Hasanagića, Mersada Baručije, Kenane Aganović, Ademira Hadžismailovića, Adnana Kapidžića i Eldina Burazerovića - zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo nesavjesno liječenje iz člana 229 KZ-a FBiH.

Selmini roditelji Amra i Hadžem Hajdarević pristali su isprva za Mrežu govoriti o, kako kažu, neshvatljivom nemaru ljekara zbog kojih je njihova kćerka umrla. Ipak, bol zbog gubitka djeteta je preteška, odustali su stati pred kamere. No, poslali su kopiju krivične prijave iz koje se jasno vidi kako je njihovo dijete, nakon što su je iz hitne pomoći, zbog glavobolje i povraćanja, hitno poslali na Klinički centar, satima čekalo na intervenciju koja bi joj spasila život. U prijavi stoji da je u pola šest ujutro CT pokazao krvarenje u mozgu. Magnetna rezonanca urađena je sat i po kasnije i pokazala je hematom i pojačano krvarenje. Od sedam sati ujutro do dva sata poslijepodne nije urađen zahvat kojim bi Selmi Hajdarević bio spasen život.

"Sa Klinike za neurologiju je pozvan intenzivista... u 13:30 sati, kada je pacijentica pokazala pogoršanje na planu svijesti, ali je imala urednu respiraciju i vitalne parametre u referentnim vrijednostima".

"Slijedi ponovo poziv sa Neurologije u 14 sati, intenzivisti su sada došli i počeli reanimaciju u 14:05. Nalaz koji su napisali i potpisali intenzivisti upućuje da nisu došli u 13:30, kada su prvi put pozvani. Da su odmah pristupili Selmi Hajdarević, nedvojbeno je da ne bi doživjela prestanak disanja i prestanak rada srca".

Tek u pola dva popodne, šest sati nakon dijagnoze, traži se dolazak ljekara sa Intenzivne internističke terapije. Koji ne dolazi. Pola sata kasnije Selma Hajdarević pada u komu i ljekar stiže u 14 sati i pet minuta. Pokušava se reanimacija, ali bezuspješno. Treba naglasiti još nešto, sve se dešava van Klinike za neurohirurgiju, gdje je Selma Hajdarević prebačena oko 17 sati poslijepodne, dakle 12 sati po dolasku u Klinički centar. Bilo je kasno, tada je već bila u komi.

"Intenzivisti su zakasnili, prsitupili su reanimaciji kada je srce prestalo raditi... Prestanak srčane akcije nastupio je putem bradikardije, a kao posljedica krvarenja u mozak, kompresije na centre za disanje u moždanom stablu i prestanak disanja".

Mjesec je dana Selma Hajdarević u životu bila održavana apartima, ali joj nije bilo pomoći. Umrla je. Zbog nemara ljekara, zbog nestručnosti osoblja, zbog spleta nesretnih okolnosti. Pokazat će to istraga. Ali je vrlo izvjesno kako je umrla i zbog taštine liječnika koji nisu željeli na vrijeme pozvati vrhunskog kolegu, koji je Selmi Hajdarević mogao spasiti život. Jer vrhunski kolega je u nemilosti menadžmenta.

"Nakon smrti, doktor Avdulah Hasanagić i ostali zabranili su izdavanje otpusnog pisma iako smo mi podnijeli pismeni zahtjev za izuzeće dokumentacije koja se odnosi na liječenje... Međutim, tri sedmice nakon toga izdat nam je drugi nalaz, kao ptpusno pismo, sa potpisima doktora Avdulaha Hasanagića. Mersada Baručije i Eldina Burazerovića, u kojem je bio izmijenjen sadržaj i tačnost slijeda događaja, a što je imalo za očigledan cilj da se prikriju greške u liječenju Selme Hajdarević".

Afere na Kliničkom centru u Sarajevu već godinama odjekuju u javnosti. Od bogaćenja dugogodišnjeg direktora Farisa Gavrankapetanovića pa sve do čudnog načina na koji njegov nasljednik rukovodi ovom institucijom. Nije teško zaključiti kako je zbog sukoba direktora Aganovića sa neurohirurgom Dizdarevićem na Kliničkom centru doktorima više stalo do liječenja njihovih sujeta nego do liječenja pacijenata. Atmosfera straha, poremećeni ljudski odnos, sukobi i politička prepucavanja nakon kojih su imenovani bliski i podobni, ali ne i sposobni. A u sjeni njihovih ratova su ljudske sudbine i strah pacijenata od lošeg liječenja. I bol roditelja zbog ugašenog života koji je trebao još dugo trajati.

(FTV/Nedim Hasić/md)