1. Zašto smo svi 'mokri'?
Znanstvenici smatraju kako je Zemlja bila suha stijena nakon svog nastanka prije 4.5 milijardi godina. Postavlja se onda pitanje otkud je došla životno važna voda - H2O? Možda iz međuzvjezdanog sustava, prije 4 milijarde godina... Moglo ju je stvoriti razbijanje zaleđenih asteroida u zemljinu površinu. Tako su tijekom vremena mogle nastati rezerve vode. Još uvijek nije razjašnjeno nastajanje vode na Zemlji. Točnije, umotano je u misteriozno ruho upravo jer je iz tog razdoblja preostalo veoma malo stijena za proučavanje i dobivanje dokaza.
2. Što je tamo dolje u jezgri?
Legendarna zemljina jezgra ni danas nije potpuno istražena. Dugi niz godina bila je fascinacija i inspiracija pisaca i znanstvenika te su po njoj snimani filmovi i pisane priče. '40-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su bili uvjereni kako su se približili ovom misteriju i napokon ga riješili. Na primjeru meteorita proučavali su ravnotežu minerala u jezgri te donijeli zaključke o onima koji su nedostajali. Nagađali su kako željeza i nikla, kojih nije bilo u zemljinoj kori, sigurno mora biti u jezgri. No gravitacijska mjerenja '50-ih godina definirala su te procjene kao netočne. Jezga je bila presvijetla. Nagađanja i dalje traju.
3. Kako je Mjesec došao ovdje?
Je li Mjesec nastao od ogromnog sudara Zemlje i planeta veličine Marsa? Ovo je još samo jedno od pitanja koje muči znanstvenike. A ovu teoriju nisu baš svi prihvatili, upravo zbog njezinih nedostataka. Primjerice, kemijski sastav stijena sa Zemlje i onih s Mjeseca toliko se podudara da sugerira kako je Mjesec nastao od Zemlje, a ne od još nekog planeta. Moguće je da se mlada Zemlja brzo vrtjela oko svoje osi i oko sebe raspršila dovoljno rastaljenih stijena koje su stvorile Mjesec.
4. Kako je nastao život?
Još uvijek nije jasno je li život nastao na Zemlji ili je nastao u međuzvjezdanom prostoru i donesen na naš planet putem meteorita. Najosnovnije životne komponente - aminokiseline i vitamini, nađene su na ledenim zrncima unutar asteroida te u najekstremnijim uvjetima za život na Zemlji. Jedna od najvećih prepreka biologije je otkriti kako ti dijelovi formiraju život. Veoma otegotna je i činjenica što ne postoje fosilni tragovi zemljinih prvih stanovnika, koji su najvjerojatnije bili primitivni, poput bakterija.
5. Otkud dolazi kisik?
Naše postojanje dugujemo cijanobakteriji, mikroskopskim stvorenjima koja su pomogla u radikalnoj transformaciji zemljine atmosfere. Ove bakterije izbacivale su iz svog organizma kisik kao otpad i tako napunile atmosferu kisikom prvi put oko 2.4 milijarde godina. No to nikako nije bilo stabilno stanje. U ostacima stijena jasno je vidljivo kako je razina kisika oscilirala 3 milijarde godina te se napokon stabilizirala prije 541 milijun godina. Pa se postavlja pitanje je li zapravo ova bakterija zaslužna za kisik koji udišemo ili je riječ o nekom drugom faktoru? Upravo je razumijevanje pomaka prema kisikom bogatoj Zemlji ključni čimbenik u dekodiranju povijesti života na našem planetu.
6. Što je izazvalo kambrijsku eksploziju?
Pojava složenog života u kambriju, nakon 4 milijarde godina od postanka Zemlje, označava jedinstvenu prekretnicu. Odjednom su se pojavile životinje s mozgom i krvnim žilama, očima i srcem. Odjednom se u ovom razdoblju, koje je trajalo od prije 542 milijuna godina do prije 488 milijuna godina, sve razvijalo brže nego u bilo kojem planetarnom razdoblju danas poznatom. Kao objašnjenje ovog fenomena ponuđen je skok u razinama kisika koji se dogodio neposredno prije kambrijske eksplozije.
7. Kada je počelo pomicanje tekstonskih ploča?
Tanke ploče prekaljenih kora sudaraju se na površini Zemlje stvarajući prizore prekrasnih zalazaka sunca iz planina i nasilnih vulkanskih erupcija. Geolozi još uvijek ne znaju kad su se tektonske ploče počele pomicati jer je većina dokaza uništena. Samo šačica sitnih mineralnih zrna - cirkona, preživjela je od 4.4 milijarde godina i upravo su oni otkrili znanstvenicima kako su već tada postojale prve stijene. Geolozima još uvijek nije jasno kako su se formirale stijene.
8. Hoćemo li ikada moći predvidjeti potrese?
Slično predviđanju vremena, može se otprilike nagađati i o pojavi potresa. No, točno utvrditi dolazak potresa zasad se pokazalo nemogućim. Čak i najveći eksperiment, koji je trajao 12 godina, nije uspio. Geolozi su tada predvidjeli potres u Parkfieldu (Kalifornija), za kojeg su mislili da će se dogoditi 1994. godine, a koji se zapravo dogodio 2004. Jedna od najvećih prepreka je činjenica što geolozi ne razumiju zašto uopće dolazi do potresa i zašto oni prestaju.
(Dnevnik.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)