Društveni procesi u BiH na putu integracije u Evropsku uniju bila je teme javne rasprave koja je danas održana u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, u kojoj su odabrani predstavnici akademske zajednice iznijeli stavove i pretpostavke šta može ubrzati BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Povod za današnju raspravu bio je i univerzitetski časopis „Pregled“, koji je osnovan 1910. godine i koji je desetljećima izlazio kao međunarodno izdanje.

- Ideja je da se o najznačajnijim pitanjima našeg političkog, ekonomskog, kulturnog i vjerskog života govori u krilu akademske zajednice na Univerzitetu, što je od dvostruke koristi. S jedne strane to je korist za sam politički život, u kojem nedostaju znanstveni pristupu i akademske rasprave, a s druge, za članove akademske zajednice da sami grade akademsku zajednicu - kazao je prorektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ugo Vlaisavljević.

Glavni i odgovorni urednik časopisa „Pregled“, prof. dr. Senadin Lavić bio je domaćin rasprave, u kojoj je zastupao tezu da Evropska unija bezuvjetno treba primiti BiH u svoje okrilje, navodeći da je cinično postratnoj, destruiranoj državi postavljati neke uvjete, koje vjerovatno druge države ne bi ispunile.

- Smatram da naše društvene i humanističke znanosti ne nude dovoljan broj kvalitetnih intepretacija društvene zbilje u kojoj radimo. Zbog toga se događa da odnekud sa strane, iz nekih drugih intelektualnih centara dolaze intepretacije u našu društvenu zbilju i objašnjavaju nam šta mi radimo, a mi bez svojih društvenih intepretacija počinjemo papagajski pomagati neke druge intepretacije - mišljenja je Lavić.

Iz tog razloga naveo je tezu da društveni znanstvenici slobodno, hrabro i odgovorno iznesu što više kvalitetnih znanstvenih hipoteza ili interpretacija o onome u čemu živimo.

Također, profesor Lavić skrenuo je pažnju da je medijska slika u BiH takva da se čuju samo govori političara i sveštenika.

- Čini se da ovo društvo nema intelektualne zajednice u smislu drušveno humanističke i prirodnoslovnih ili teoloških znanosti. Jedna je reducirana slika intelektualnog djelovanja u našoj javnosti - kazao je Lavić.

Prof. dr. Mirko Pejanović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu današnju raspravu okarakterizirao je „kao početak koji može na novi način legitimirati akademsku zajednicu u njenom stvaralaštvu to jest u kritičkom odnosu kroz stvaralaštvo.

Postavljajući pitanje ima li BiH političku budućnost, naglasio je da je za njega ta budućnost sasvim izvjesna, ali je izvjesna unutar historijskog projekta- procesa integracije u evroatlantske institucije.

U tom kontekstu, Pejanović zagovara ideju da specijalni predstavnik Evropske unije u BiH na godišnjem planu rada ima zajedničku agendu reformi s parlamentom BiH i da izvršenje reformi ide kroz izvještaje Evropskom parlamentu, "da se izbjegne ta silna evropska birokratizacija i da se izbjegne pristajanje evropskih birokrata da s bh. stranačkim liderima dalje izvlašćuju parlament i odlučivanju u parlamentu".

- Najuspješniji izlazi iz opće recesije na evropskom prostoru napravile su one zemlje koje su nakon izbora izvele velike koalicije. Takav je primjer Njemačka, gdje su se ujedinile desnica i ljevica na projektu izlaska iz recesije i jačanja zemlje. Oni su tu krizu prebrodili, a mi smo u krizama na kvadrat, na kub i teško možemo izlaziti iz toga ako ne bismo imali široku koaliciju, koja bi na ovom projektu objedinjavala snage i ubrzavala integraciju zemlje - naglasio je profesor Pejanović.

U tom projektu široke koalicije, ističe, težište bi bilo na podizanju produkcije bh. društva, zapošljavanju omladine i izvođenju reformi ustava.

Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Salih Fočo istakao je tri važne stvari govoreći da je potrebno napustiti terminologiju, koju do sada govorimo „zastoj“, „političke nesuglacice“...

- Očito vidimo da te sterilne klasifikacije nisu ništa novo donijele i 20 godina one su na sceni - kaže Fočo, koji se zalaže za otvorenu ekonomsku politiku.

Također, poručio je da je potrebno napustiti koncept koji smo do sada imali socijalnih, ekonomskih i društvenih politika, te da je neophodno uspostaviti novu socijalnu politiku.

- Potrebno je demonopolitizirati državu. Država je najveći poslodavac i monopol, a ona to ne može biti - dodaje Fočo.

Prof. dr. Lada Sadiković obrazložila je tezu da parcijalna primjena evropskih konvencija apsolutno nije prihvatljiva, što je i potvrdila Evropska unija.

- Evropska konvencija s obzirom na njen položaj na član 2. tačka 2. Ustava BiH, a radi se o direktnoj primjeni i iznad ustavnom karakteru mora da se primjenjuje u cjelini od njenog prvog do zadnjeg člana. Moramo insistirati da se cjelokupni Ustav uskladi s odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava - rekla je Sadiković.

Prof. dr. Enes Durmišević s Pravnog fakulteta u Sarajevu mišljenja je da su vjerske zajednice veoma neodgovorne prema društvu i da se vrši politizacija religije.

- Religijske zajednice imaju šansu da budu mehlem ovom narodu, poslije svog užasa, odnosno da budu ono što se u kršćanstvu zove Božije poslanje - navodi Durmišević.

Komentirajući da Sarajevski univerzitet mnogi često prozivaju u smislu „gdje je akademska zajednica“ Faruk Mekić, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, kazao je da je Univerzitet u Sarajevu brend.

Sarajevski univerzitet, dodaje, nalazi se na 1.928. mjestu u svijetu po određenom rangiranju, dok se naredni univerzitet iz BiH nalazi na 4.658. mjestu. Zato Mekić smatra da je zadatak članova akademske zajednice da se u naredne dvije godine Univerzitet u Sarajevu na ovoj listi pomakne bar za hiljadu mjesta.

- Sarajevsku familiju danas čine 22 fakulteta, tri akademije, pet instituta, pet centara, dvije biblioteke i jedan muzej. U školskoj 2013./2014. godini imao je 35.586 studenata. Prošle godine objavljene su 2.334 publikacije, od čega je 818 u referentnim časopisima - istakao je profesor Mekić.

Prorektor Univerziteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević zaključio je da pojam akademske zajednice u BiH figurira kao neostvareni pojam, kojem se tek treba doseći.

- U našoj akademskoj zajednici zaista nedostaje zajedništvo Zajedništvo akademske zajednice nije prijateljstvo, nije poznanstvo, niti blizina ureda, beć je blizina mišljenja u smilsu mogućnosti susreta s drugim. Još važnije to nije blizina istomišljenika, jer bilo bi tužno na jednom fakultetu, a kamoli Univerzitetu da imamo ista ideološka opredjeljenja - rekao je prof. dr. Vlaisavljević.

(FENA/dg)