Praznik koji je suština onoga zbog čega je Isus Hrist došao u liku čovjeka, Vaskrs proslavlja se danas, a predstavlja Hristov povratak u život, njegovo Vaskrsenje, koje se desilo, prema vjerovanju tri dana nakon njegove smrti, a sa svete liturgije održane u Sarajevu upućene su čestitke vjernicima izvan BiH.
Svečana vaskrsna liturgija u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu održana je u Sabornom hramu Rođenja presvete Bogorodice, prenosi Anadolu Agency (AA).
Liturgija je održana u prisustvu velikog broja vjernika, a starješina Sabornog hrama protojerej Borislav Livopoljac u obraćanju vjernicima je kazao da je "danas proljeće dušama".
"Među mnogim imenima kojima crkveni pjesnici veličaju Hrista Vaskrsnoga zapažamo i naziv proljeće. S pravom ga tako nazivaju. To nije slučajna pjesnička konstrukcija, tu nije riječ o proljeću kao godišnjem dobu već je posrijedi duboko poimanje smisla i značenja proljeća kao početka novog života, prirode i svega u njoj", kazao je Livopoljac.
Kako je pojasnio danas se slavi Hrista Vaskrsnog, smrt, početak novog života..
"Danas on dolazi nama, uplašenima i preplašenima. Uplašenima od globalnog svjetskog poretka, od velikih i malih inkvizitora", rekao je Livopoljac.
On je dodao da je danas dan Vaskrsenja te prenio riječi jednog crkvenog pjesnika: "Zagrlimo jedni druge, recimo braćo i onima koji nas mrze i svima sve oprostimo Vaskrsenjem".
Sofija Sudarević kazala je za AA da se Vaskrs u njenom domu proslavlja kao i svake godine.
"Proslavljam ga sa familijom. Nismo kompletni, ova situacija je rasturila porodicu ali pokušavamo se držati na okupu", kazala je Sudarević.
Jana Okelj je nakon Vaskrsne liturgije kazala da sada ide kući i Vaskrs će proslaviti sa porodicom.
Kod pravoslavnih hrišćana, Vaskrsu prethodi sedmonedjeljni post, koji podrazumijeva odricanje od mrsne hrane, alkohola, loših misli i djela. Hodajući je praznik, ali prvi dan Vaskrsa uvijek pada u nedjelju, nakon proljetne ravnodnevnice, a slavi se tri dana.
Na Veliki petak, koji se obilježava kao dan raspeća i smrti Hristove, farbaju se jaja, sa kojima se na Vaskrs vjernici kvrcaju i dijele ih porodici i prijateljima. Jaja simbolišu novi život koji se rađa iz nečega unutra, a farbaju se najviše crvenom bojom, koja simboliše radost vaskrsenja i krv Hristovu.
U toku tri dana praznovanja vjernici se pozdravljaju pozdravom „Mir Božiji! Hristos Vaskrse!“, na šta se otpozdravlja sa „Vaistinu Vaskrse!“.
(Anadolija/dg)