Pravoslavni Vaskrs inače nastupa dvije sedmice nakon katoličkog, ali ove godine praznici će biti obilježeni na isti dan. Tako će praznik kojeg mnogi hrišćani nazivaju 'praznikom vjere', dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo, hrišćani koji slave po gregorijanskom, ali i po julijanskom kalendaru, sutra dočekati zajedno.

Iako ga inače ne slave isti dan, običaji kod katolika i pravoslavaca ne razlikuju se mnogo. Veliki petak posljednji je dan posta koji traje sedam sedmica, kojim se vjernici odriču svih namirnica koje su životinjskog porijekla, a suzdržavaju se i od ružnih misli, riječi i djela. Veliki post simbolizuje muku Isusovu, jer je on 40 dana postio u pustinji.

Najmlađima najdraži običaj, farbanje uskršnjih jaja, takođe se radi na Veliki petak. Jaja se farbaju najčešće u crvenu boju, i to u lukovini, ostacima nakon guljenja luka. U novije dobra popularno je farbati jaja i u druge, fabričke boje, te na njih lijepiti razne sličice sa djeci dragim likovima. Tradicionalno, jaja se stavljaju i u mrežice sa listićima ili ubranim cvijećem, ili pak u vreće od povrća, kako bi nakon farbanja bila išarana.

Obojena jaja predstavljaju simboliku novog života, kao da se iz ljuske koja probija rađa novi život. Prema vjerovanjima, kada se ofarbaju jaja, izabere se ono najljepše koje se ostavlja kao "čuvarkuća", a koje simbolizira sreću, stabilnost i prosperitet domu u narednoj godini. Na dan Vaskrsa jaja se "kvrcaju", a onaj čije jaje ostane čitavo, smatra se pobjednikom. Farbana jaja poklanjanju se prijateljima i gostima.

Za ovaj praznik, vjernici često od jaja, brašna i vode prave peretke, ili perece. Od tijesta se naprave loptice, koje se probodu drškom od varjače. Tijesto se  nareže makazama, potom se kuha, a zatim peče. Ovako spravljeni pereci simbolizuju Hristov vijenac, a običaj je da se perecima, jajima, kuhanim mesom i bijelom kafom vjernici mrse na dan Vaskrsa. Najmlađima koji dođu na čestitanje Vaskrsa, daruje se jaje u peretku.

Iako pravoslavni vjernici mogu obaviti hadž tokom cijele godine, ipak se preporučuje da to bude na sam dan Vaskrsa. Hadž se obavlja u Crkvi Svetog groba u Jerusalemu, gdje se pod istim krovom nalazi više hrišćanskih bogomolja, te mjesto za koje se vjeruje da je Isus Hrist razapet, preminuo i uskrsnuo. Hadž se obavlja na način da se uđe u grobnicu gdje je Isus Hrist sahranjen i pređe rukom preko njegovog groba. Nakon toga, u drugoj prostoriji u istoj crkvi kaluđer vjerniku, osvećenim uljem, pomaže čelo.