Zlatko Lagumdžija, lider Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, smatra da jučerašnji zaključci o Bosni i Hercegovini na nivou ministara vanjskih poslova članica Evropske unije, ulivaju optimizam i daju novu nadu za budućnost BiH.
Smatra da će te evropske poruke s ministarskog susreta u Luksemburgu otupiti oštricu secesionističkim snagama u našoj zemlji, napominjući da je prvi jučerašnji zaključak bio da su jedinstvo, cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitna kategorija.
- Zaključci otvaraju neku vrstu nade da možemo, s pozitivnm odnosom prema budućnosti, ipak napraviti neke ozbiljne korake - rekao je lider SDP-a danas u Sarajevu, gostujući na tribini „Aktuelni politički trenutak u BiH“ čiji je organizator bio Fakultet političkih nauka Sarajevskog univerziteta.
O ekonomskim reformama, evropska poruka je da prvenstveno treba raditi na konkurentnosti BiH, odnosno na usmjeravanju konkretne pomoći za projekte koji će u kratkoročnom i srednjoročnom periodu biti usmjereni na otvaranje novih radnih mjesta.
Istovremeno, dodao je Lagumdžija, BiH treba usmjeriti aktivnosti na mehanizme borbe protiv korupcije.
Naredna poruka iz Luksemburga tiče se ustavnih reformi ka efikasnijoj i funkcionalnijoj BiH na svim nivoima, uz učešće svih relevantnih međunarodnih faktora.Takve ustavne reforme trebalo bi da uslijede nakon oktobarskih izbora, mišljenje je lidera SDP-a.
Zbog svega toga je potrebno da se postizborna politička scena sastoji od dovoljno snaga kojima ljudi mogu vjerovati, smatra Lagumdžija čije je lično uvjerenje da 2015. može biti godina novog dogovora u BiH.
On smatra da u narednih šest mjeseci, koji po njegovom mišljenju mogu trasirati sudbinu zemlje za duži period, neku vrstu preokreta može napraviti promjena „pravila igre“, odnosno uvođenje prakse takmičenja u tome ko će riješiti više problema umjesto ograđivanja od odgovornosti.
Lagumdžija napominje da je pri skorašnjem susretu s evropskom visokom predstavnicom za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton napominjao da od „dvije korpe bosanskohercegovačkih problema“, rješivih i trenutno teško rješivih, treba prioritetno „napasti“ ove prve u koje spadaju i mjere protiv korupcije, a one teže, kao što je pitanje „Sejdić i Finci“, ostaviti privremeno po strani (do oktobra) dok i oni ne „sazru“ i rješavanjem prvih, pređu u njihovu kategoriju.
- Nezadovoljne građane, koji su izašli na ulice, ali i one koji su nezadovoljni a nisu izašli na ulice interesuje veća zaposlenost, bolji životni standard, više ekonomije, socijalna pitanja te vladavina prava - rekao je Lagumdžija.
Današnja tribina na kojoj je gostovao bila je prilika za pitanja studenata i drugih gostiju. Lagumdžija je odgovorio i na pitanje jednog učesnika građanskih protesta koji je i hapšen, kako je rekao, a pitao je zašto vlast SDP-a nije preduzela ništa na hapšenju ljudi koji su "prethodnih 20 godina krali Bosnu i Hercegovinu".
Lider SDP-a je obećao da će na e-mail adresu ovog čovjeka uputiti listu krivičnih prijava koje je aktuelni federalni premijer Nermin Nikšić uzaludno slao pravosuđu zbog takvih pojava vezanih za neke firme, na primjer, ali bez rezultata jer su „zastale“ kod tužilaštava.
Demantirao je da on ima išta s kupovinom nekretnina u Dubaiju, na šta se odnosilo pitanje jednog studenta, također učesnika ove tribine.
Detaljno je opisao dešavanja od 2. i 3. maja 1992. godine, kada ga je drugi student upitao da li je bio „slučajni prolaznik“ na Sarajevskom aerodromu kada su ga snage JNA uhapsile zajedno s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem.
Lagumdžija kaže da se ta odrednica „slučajni prolaznik“ iskrivljeno predstavlja i „vadi iz konteksta“.
Istina je, kaže, da je odbio da se bez Izetbegovića vrati u Sarajevo kada su snage JNA primijetile da je s predsjednikom Predsjedništva kao njihovom glavnom metom uhapšen i „slučajni prolaznik“ s kojim se Izetbegović vratio zajedno avionom s pregovora u inozemstvu tih teških ratnih dana po Bosnu i Hercegovinu.
(FENA/dg)