Vijeće EU-a pozvat će vodstvo Bosne i Hercegovine da se nakon općih izbora u oktobru 2014. godine što prije angažira na rješavanju šireg spektra pitanja kako bi zemlja riješila izazove s kojima je kontinuirano suočena i nastavila napredak prema EU, navodi se u nacrtu zaključaka Vijeća EU za BiH koji je Hina imala na uvid.
"Posebice ostaje ključno da čelnici BiH poduzmu reforme s ciljem poboljšanja efikasnosti i funkcionalnosti bosanskohercegovačkih institucija na svim nivoima. Preostaje također rješavanje pitanja provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci", kaže se u nacrtu zaključaka koji će se usvojiti na sastanku Vijeća u Luksemburgu.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je da Hrvatska zagovara proaktivan pristup EU-a prema Bosni i Hercegovini kako bi se toj zemlji pomoglo da ispuni tražene kriterije za napredak u europskim integracijama.
"Dobro je da je Bosna i Hercegovina na dnevnom redu, da se o tome raspravlja, jer je prvotni plan bio da se zaključci usvoje bez rasprave", izjavila je ranije ministrica Pusić po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a.
Pusić je rekla da se u nacrtu zaključaka potvrđuje europska perspektiva BiH te da je potreban širi pristup prema toj zemlji, što uključuje proaktivan pristup europskih institucija da pomognu Bosni i Hercegovini da dosegne postavljene kriterije.
"Mi smo naglasili da ne zagovoramo spuštanje kriterija, nego proaktivan, specifičan pristup koji će Bosni i Hercegovini omogućiti da dosegne kriterije", rekla je ministrica Pusić.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je prije više od mjesec dana uputilo zemljama članicama EU-a "non-paper" u kojem se zauzima za specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, koja je zbog unutarnje nefunkcionalnosti u potpunom zastoju. U hrvatskom neslužbenom dokumentu predlaže se da se ona pitanja koja sada predstavljaju prepreku za napredak BiH u europskim integracijama, poput provedbe presude Sejdić-Finci, ostave za kasnije, to jest da se rješavaju tokom procesa približavanja Evrpskoj uniji.
Zbog nesloge političara do danas nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2009., nazvana "Sejdić-Finci" prema državljanima BiH kojima su odbijene kandidature za najviše državne dužnosti jer su pripadnici romske i židovske manjine, a ne triju konstitutivnih naroda. Da bi provela presudu koja koči njen put prema Evropskoj uniji, BiH iz ustava treba izbaciti te diskriminirajuće odredbe.
Pusić je rekla da je provedba presude kontinuirana zadaća. "Koliko znam, postojala su tri prijedloga koja nisu nerealna kako bi se moglo to implementirati, ali ideja s jedne strane konstitutivnih naroda i s druge strane zaštite i reprezentacije manjina je također nešto što je trajna zadaća, ne samo do izbora nego i nakon izbora", kazala je Pusić.
Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton izjavila da će se na sastanku Vijeća razgovarati o tome kako se "kratkoročno i srednjoročno" može pomoći BiH, posebice mladima u toj zemlji, kojih je preko 50 posto nezaposlenih i koji traže veću ekonomsku pomoć. Ashton je rekla da je provedba presude Sejdić-Finci dio šireg spektra pitanja o koje treba riješiti kako bi se zemlja pomaknula naprijed.
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao je u najavi sastanka da je na bosanskohercegovačkim političarima da iziđu s novim idejama kako bi napredovala i prestala zaostajati za ostalim zemljama iz svoga susjedstva.
(Fena/md)