Razgovarala: Jasenka KRATOVIĆ
Na ovogodišnjoj tradicionalnoj šestoaprilskoj izložbi Collegium Artisticuma u Sarajevu, Gran Prix nagrada otišla je u ruke sarajevske dizajnerice Aleksandre Nine Knežević za njen projekat i suvenire “Sarajevo Dingbats”. Pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, šestoaprilsku izložbu Collegium Artisticuma, kao i dodjele nagrada umjetnicima, još od 1975. godine organiziraju Udruženje likovnih umjetnika BiH, Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH i Asocijacija arhitekata BiH.
“Sarajevo Dingbats” je umjetnički projekat kojeg sama autorica definiše kao priču u konstantnom razvoju. Ideja je od početnog specifičnog fonta slova u formi stilizovanih simbola Sarajeva, vremenom poprimila formu suvenira koji na svjež i kreativan način slave identitet ovog grada.
 |
|
Aleksandra Nina Knežević je bh. grafička dizajnerica koja je za svoj rad do sada primila brojna domaća, regionalna i međunarodna priznanja i nagrade. Njeni radovi su objavljeni u mnogim prestižnim časopisima specijalizovanim za umjetnost i dizajn, poput Communication Arts, Luezers Archive, Print, Typo, Fontmagazin, itd. U 2010. godini, časopis Luerzer's Archive: 200 Best Illustrators Worldwide 09-10, uvrstio ju je među 200 najboljih svjetskih ilustratora. U razdoblju 2006-2010. godina, Aleksandra Nina Knežević bila je predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH). Danas radi kao freelance designer te kao dizajner i ilustrator knjiga izdavačke kuće Buybook u Sarajevu. Njeni nagrađeni “Sarajevo Dingbats” suveniri se mogu kupiti na nekoliko mjesta u Sarajevu: Buybook knjižara (Radićeva 4), Umjetnička galerija BH, Historijski muzej, galerija Egoist na Baščaršiji (Trgovke 21). |
O tome kako joj polazi za rukom da svojim Dingbat suvenirima jednako uspješno komunicira i sa publikom i sa strukom, ali i o tome zašto joj je stalo da suveniri koji se nalaze na ulicama Sarajeva na jedan dostojanstveniji način slave istoriju, kulturu, mentalitet svojih stanovnika, Aleksandra Nina Knežević govori za DEPO Portal. U intervjuu za naš portal ova poznata bh. dizajnerica objašnjava i zašto joj je nagrada Collegium Artisticuma posebna u odnosu na mnoge druge koje je do sada dobila.
Na šestoaprilskoj izložbi Collegium Artisticuma u Sarajevu, ovogodišnja Gran Prix nagrada ULUPUBIH-a otišla je u tvoje ruke za projekat i suvenire "Sarajevo Dingbats". Kao višestruko nagrađivanoj autorici, šta ova nagrada za tebe znači?
Nagrada Collegium Artisticum nastala je još 1975. godine, i njen najveći značaj leži u činjenici da se za sve ove godine uspijevala izdići iznad bilo kakvih političkih orjentacija. Ova nagrada je oduvijek značila priznanje za promicanje novih ideja i avangardne umjetničke riječi na tlu BiH. Veliki je uspjeh pojaviti se u istoj „koloni“ sa umjetnicima koji su je dobili i koji su neizostavan dio istorije sarajevske i bh. kulturne scene.
Dakle, biti nagrađen nagradom Collegium Artisticum za mene znači mnogo, jer ona predstavlja i svojevrsno priznanje struke za kreativnu zrelost umjetnika, što joj takođe daje posebnu težinu.
Šta je u stvari projekat "Sarajevo Dingbats"? U čemu je tajna njegovog uspjeha kod publike, ali i u stručnim umjetničkim krugovima?
„Sarajevo Dingbats“ su stilizovani simboli grada Sarajeva, a ja ih definišem i kao projekat koji je u stalnom razvoju! Prvobitno su nastali 2006. godine u digitalnoj formi, kao specifičan font slova, koja mogu funkcionisati i samostalno kao pojedinačni simboli, piktogrami, ali i kao cijela familija povezanih simbola. Ideja se vremenom razvijala, doživjela mnoštvo transformacija, da bi danas poprimila savremenu formu suvenira grada koji slave specifičnosti i ljepotu Sarajeva.
Sarajevo Dingbats suveniri - torbe, neseseri, bedževi, majice, magneti, šolje- ukrašeni su mojim ilustracijama. Cilj mi je bio osmisliti jednu novu, svježu i kreativnu turističku ponudu u našem gradu, koja takođe doprinosi i njegovom brendigu. Bitno je i to da su suveniri namijenjeni ne samo posjetiocima i turstima, nego i stanovnicima Sarajeva, a najbitnijie da ih je publika izvrsno prihvatila!
Možeš li dati komentar na suvenire koji su danas dostupni na našem tržištu? Šta se sve može uraditi i popraviti kada je u pitanju ovakva promocija Sarajeva i uopšte BiH?
Moram istaći da se ideja da svoje Sarajevo Dingbats simbole pretočim u jednu komercijalniju formu, odnosno u suvenire, razvila ponajviše zahvaljujući mojim putovanjima. Naime, odlazeći u različite sredine i različite gradove shvatila sam koliko neki narodi drže do svoga nasljeđa. Impresioniralo me je do koje mjere slave svoju istoriju, kulturu, mentalitet, i to upravo kroz iznimno kreativne, lijepe i maštovite suvenire. Pomislila sam da je upravo to ono što nedostaje Sarajevu; da posjetilac iz njega ponese nešto zanimljivo što se nigdje drugdje ne može naći!
Kada je u pitanju promocija Sarajeva, najprije je potrebno podići svijest kod ljudi šta je to što mi nudimo kao simbole ili promotivne materijale našeg grada. Da li nudimo nešto tipično sarajevsko, promišljeno i kreativno ili samo preprodajemo ideje drugih kultura (a uz to jako loše urađene) i predstavljamo kao svoje? Kao dizajner, moj je zadatak i obaveza bio je da pokušam popraviti tu situaciju u ponudi suvenira u gradu. Smatram da treba pružiti priliku svima onima koji rade na ovakvoj promociji Sarajeva.
Već niz godina si vrlo aktivna na našoj, ali i na regionalnoj umjetničkoj i dizajnerskoj sceni. Možeš li je prokomentarisati? Šta se tu dešava, koji su pomaci, koje su prepreke, a koje fule? I uobičajeno pitanje, gdje smo mi, a gdje je svijet?
Kreativci u BiH se trebaju boriti za svoje ideje, biti nosioci kulture i duha sredine u kojoj žive, tada će tek biti prepoznati negdje u širim kreativnim krugovima. Međutim, danas je lakše, u ovoj velikoj produkciji i brzom načinu života, kopirati ideje koje su već negdje označene kao dobre. To se naročito osjeti u grafičkom dizajnu, jer je on podložan masovnoj produkciji, a plakati rađeni za određene projekte aktuelni su samo jedan dan.
Ja pokušavam kroz svoje dizajnerske radove unijeti i neku umjetničku notu, klasičan crtež, ilustraciju i povezati tradicionalni način izražavanja sa novim medijima, upotrebom kompjutera i onoga šta digitalni medij pruža.
| Nagrada Collegium Artisticum ustanovljena je još 1975. godine, odmah po otvaranju istoimene galerije u sarajevskoj Skenderiji. Za gotovo 40 godina svoga postojanja uvijek je uspijevala prevazići različite političke uticaje i održati svoju prvobitnu ideju i cilj, a to je - multikulturalnost kao kontrapunkt nacionalističkim stremljenjima i antifašistička orjentacija. I galerija i nagrada dobili su naziv po prvoj bh. kulturno-umjetničkoj grupi Collegium Artisticum koja je osnovana još 1939. godine, a njeni osnivači su bili slikar Vojo Dimitrijević, muzičar Oskar Danon, balerina Ana Rajs i arhitekta Jahel Finci. Značaj grupe Collegium Artisticum leži ponajprije u činjenici da je u periodu pred Drugi svjestki rat unijela veliku živost i dinamiku u kulturu grada Sarajeva. Grupi se ubrzo priključuju i brojni drugi umjetnici i intelektualci: Ismet Mujezinović, Jelena Kešeljević, Daniel Ozmo, Mate Baylon, Emanuel Šumanek, Ubavka Milanković, Matusja Blum, Emerik Blum, Nenad Radošević i drugi. |
Za svoj rad višestruko si nagrađivana i u zemlji i u inostranstvu. Tvoji radovi redovno privlače pažnju i struke i publike. Je li bilo teško steći ovaj status?
Ako radiš rad da bi dobio nagradu, nećeš je nikada dobiti! Rad koji je rađen sa promišljanjem, smislom, idejom i ljubavi sigurno privlači pažnju ljudi. Dobar rad privlači i pažnju struke, ali i „običnog“ čovjeka, on komunicira bez predrasuda.
Mislim da je Sarajevo Dingbats jedan takav projekat. Kada je nastao, za njega su se zainteresovali vodeći svjetski časopisi koji promovišu tipografiju, fontove, ali i grafički dizajn. Poslije te prvobitne faze digitalnog fonta, trebalo je par godina razrade da pređe u jednu formu koja ne privlači samo posjetioce, turiste, nego i stanovnike Sarajeva - koji su sigurno najveći i nabolji kritičari radova na temu njihovog grada.
Šta te trenutni najviše okupira, a šta su evehntualni budući projekti?
Što se novih projekata tiče, ideja je mnogo. Sarajevo Dingbats suveniri privukli su pažnju i u drugim gradovima BiH, tako da se trenutno razmatraju ideje da napravimo simbole i suvenire tipične i za neke druge bh. gradove, poput Mostara, Bihaća, Počitelja, itd.
(DEPO PORTAL/aa)